Aktuelni geopolitički procesi potaknuti prije svega rješavanjem rata u Ukrajini, mogli bi dovesti do nove podjele svijeta poput one poslije Drugog svjetskog rata, piše ugledni Newsweek. Vesela Černeva, zamjenica direktora Evropskog vijeća za vanjske odnose (ECFR) je za ovaj magazin upozorila kako proces okončanja rata ima odjeka konferencije na Jalti 1945. između američkih, britanskih i sovjetskih lidera koja je prethodila hladnoratovskoj podjeli Evrope.
" Jalta je govorila o velikim silama koje odlučuju o budućnosti istočne Evrope. Ovako to sada izgleda u vezi sa Ukrajinom. Odlučivanje o budućnosti Ukrajine bez Ukrajine je i odlučivanje o budućnosti Evrope bez Evrope.Vjerovatno ćemo vidjeti supersile koje dijele svijet između sebe – Kine i SAD – i još uvek je malo nejasno šta će se desiti sa Rusijom, da li će ona biti nezavisni igrač ili još više zavisiti od Kine", navela je ona.
Ono što međutim zabrinjava jeste da se po Newsweeku cijela Evropa, uključujući i Bosni i Hercegovinu nalazi u zoni uticaja Rusije.
Emir Hadžikadunić bivši bh. ambasador i stručnjak za međunarodne odnose za Startbih.ba kaže da svijet jeste u tranziciji i da ima raznih podjela, ali da je Evropa pod kontrolom Rusije nemoguć scenarij.
- Mi smo živjeli unipolarni svijet od 1991. do unazad par godina mada ima ljudi koji još uvijek zagovaraju i vjeruju da su SAD jedina supersila koja dominira globalnim procesima. Imate različitih mišljenja jer je to živa i otvorena tema o kojoj se debatira svaki dan. Svijet je u tranziciji, ali da će Rusija dominirati Evropom to je čisti nonsens. Kada uzmete u obzir ekonomske okolnosti kao što je ekonomska snaga, demografija i druge faktore to je nemoguće. Ruska ekonomija je manja od italijanske. Šta je sa 27 članica EU? To je nonsens, a vjerujem ni da SAD to nikada ne bi dozvolile jer je Evropa za njih ključna geografija. Ali da svijet ide ka multipolarnosti jeste tačno. Biće nekih polova, a i Rusija će imati svoj koji će možda dobaciti do centalne i istočne Evrope i to u najboljoj varijanti – smatra Hadžikadunić.

Kada je pak riječ o SAD i Kini naš sagovornik kaže kako je to rivalstvo za sljedećih 100 godina. Ističe kako Kina raste i da je pitanje godine kada će preuzeti (geo)ekonomski primat.
- Ako govorimo o vojnoj snazi, Amerika i dalje ima primat. Njeni brodovi su u istočnoj Aziji, u zapadnom Pacifiku dok kineskih brodova nemamo na istočnom Pacifiku. Međutim to je rivalstvo koje traje i koje je aktuelno i koje će biti sve opasnije. Tamo postoje tri neuralgične tačke – Tajvan, južno Kinesko more, a treće su kineski vještački otoci koje su pravili zbog Japanaca. Međutim, sve je to uz kinesku obalu. „Front“ je daleko od SAD i to jeste znak američke dominacije. Amerikanci brane svoju moć da projektuju silu uz kinesku obalu – navodi naš sagovornik uz napomenu kako je pitanje da li će to tako i ostati, odnosno da li će Kina postati dovoljno jaka i sposobna da odatle otjera Amerikance.
-Da li će to u konačnici dovesti i do nekog sukoba ili svjetskog rata sada je teško prognozirati. A što se nas tiče mi smo mali i ne pitamo se o geopolitici i velikim temama. Mi uglavnom ovisimo od rezultata velike svjetske politike. Možemo biti subjekat u nekim regionalnim okolnostima ako budemo vodili pametnu vanjsku politiku. Za nas je najvažniji evropski teatar jer nas se ne tiče rivalstvo Kine i Amerike niti smo zahvaćeni tim turbulencijama – naglašava Hadžikadunić uz opasku kako nas primarno zanimaju turbulencije na relaciji kolektivni zapad – Rusija.
- Taj front je sada u istočnoj Evropi, a ako se bude pomjerao prema centralnoj Evropi onda bi to bio problem za nas. Interesi su suprotstavljeni. Rusija je zainteresovana da projektuje silu na Balkan dok Zapad to ne dozvoljava. Imamo i regionalne probleme poput "Srpskog sveta" koji je zapravo kopija Ruskog svijeta – upozorava naš sagovornik na kraju razgovora.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.