Politika / Svijet

Grci glasaju 21. maja na jednim od najnepredvidivijih nacionalnih izbora u posljednjih nekoliko godina, uz neizvjesno formiranje nove vlade i prepirku vodećih političara oko kredibiliteta trenutnih istraživanja javnog mnjenja koja favoriziraju vladajuće konzervativce, piše Euractiv.

Izbori će se održati prema novom izbornom zakonu, primjenjujući proporcionalni sistem u prvom krugu, a analitičari procijenjuju da bi stranka koja želi da vlada sama morala dobiti 46 posto od ukupnog broja glasova, što će biti teško postići.

U suprotnom, najjača stranka morat će pregovarati s drugima kako bi formirala koalicionu vladu, što je nešto pomalo neobično u grčkoj politici.

Tri glavne stranke u trci su vladajuća Nova demokratija (EPP), glavna ljevičarska opoziciona partija Siriza (EU ljevica) i socijalisti (Pasok – S&D).

Nova demokratija preferira jednostranačku vladu, dok je Syriza pojasnila da ima za cilj "progresivnu koaliciju" sa socijalistima.

Sa svoje strane očekuje se da će Pasok biti odlučujući faktor.

Nova demokratija i Siriza se smatraju dvjema ideološkim suprotnostima, a svaka njihova saradnja je isključena.

Ako pregovori za koalicionu vladu ne uspiju, drugi krug će biti održan u julu, gdje će stranci ili strankama trebati skoro 37 posto glasova za formiranje vlade.

U zavisnosti od svog učinka, prva strana će dobiti neka "bonus" mjesta preraspodjela od onih koji ne pređu cenzus.

Nova demokratija je do sada prednjačila u svim anketama objavljenim na nacionalnim medijima.

Prema EuropeElects, koji daje prosjek nacionalnih anketa, Nova demokratija bi mogla dobiti 36,6 posto glasova u prvom krugu, a slijede Syriza sa 29,5 posto i Pasok sa 10,3 posto.