Politika / BiH

Ionako osiromašene bh. građane u protekla dvadeset i četiri sata na benzinskim pumpama dočekalo je novo neugodno iznenađenje. Dok vlast od početka rata u Iranu deklarativno izražava saosjećanje i bavi se inicijativama za ublažavanje poskupljenja goriva, u realnosti je litar dizela prešao tri marke na nekim pumpama. To, međutim, neće teško pogoditi one sa najvišim platama koji se pritom voze u službenim automobilima u koje se sipa gorivo plaćeno porezima tih istih građana i privrede.

Dennis Gratz, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, za portal Start BiH kaže kako rast cijena goriva u Bosni i Hercegovini ponovo pokazuje koliko je naša energetska politika zapravo improvizacija.

- Jutros je u Sarajevu cijena litra dizela premašila 3 KM. To je ozbiljan udar na građane, ali i na privredu, transport, poljoprivredu i praktično sve sektore koji zavise od goriva. U ozbiljnim državama ključni mehanizam zaštite od naglih poskupljenja su strateške rezerve nafte i naftnih derivata – upozorava on.

Naš sagovornik potom podsjeća kako je u Federaciji BiH taj posao povjeren kompaniji Terminali Federacije BiH, koja upravlja skladištima i rezervama derivata.

Kakvo je stanje rezervi?

Prema njegovim riječima, te rezerve ne postoje samo „za svaki slučaj“, nego upravo da se koriste u momentima poremećaja tržišta kako bi se ublažili šokovi i osigurala stabilnost snabdijevanja.

- Problem je što u BiH javnost gotovo nikada nema jasnu informaciju o tome kakvo je stvarno stanje tih rezervi. Koliko derivata imamo u skladištima? Koliko dana potrošnje mogu pokriti? Da li su spremne za intervenciju na tržištu? Na ta pitanja javnost ne dobija odgovore, a često ih ne dobija ni Parlament. Upravo zbog toga sam postavio zastupničko pitanje Vladi Federacije BiH o stanju rezervi kod Terminala Federacije BiH, jer je potpuno neprihvatljivo da cijena goriva skače, a da niko ne zna da li država ima instrumente da reagira – navodi on.

Gratz ističe i kako se Vlada Federacije BiH često hvali administrativnim ograničenjem marži na gorivo, ali, prema njegovim riječima, takva mjera može samo kratkoročno ublažiti rast cijena, ali neće riješiti suštinski problem.

- Energetska sigurnost se ne vodi dekretima o nekoliko feninga na pumpi. Ona se vodi jasnom strategijom rezervi, transparentnim upravljanjem skladištima i spremnošću države da interveniše kada tržište izmakne kontroli. Ako litar dizela prelazi 3 marke, to više nije samo tržišna vijest, nego pitanje javne odgovornosti. Građani imaju pravo znati kakve su naše strateške rezerve, ko njima upravlja i da li država ima plan kako zaštititi ekonomiju i standard ljudi. U zemlji koja nema vlastitu naftu, jedina ozbiljna zaštita od ovakvih kriza je pametna i transparentna politika energetskih rezervi. Ako nemamo ni to, onda nemamo energetsku politiku, nego samo čekamo da nam svjetsko tržište diktira cijenu života – poručuje Gratz.