[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2023\/12\/01\/l-b4c2aa5c0b6a23e4db7ad41927506529.jpeg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2023\/12\/01\/100x73\/l-b4c2aa5c0b6a23e4db7ad41927506529.jpeg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2023\/12\/01\/l-b4c2aa5c0b6a23e4db7ad41927506529.jpeg","size":"71.68","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Okoliš
Globalno zagrijavanje u ovoj godini dostići će 1,4 stepeni Celziusa iznad predindustrijskog nivoa
Za mjesec dana do kraja 2023. godine, globalno zagrijavanje dostići će oko 1,4 stepena Celziusa iznad predindustrijskog nivoa, jačajući "zaglušujuću kakofoniju" oborenih klimatskih rekorda, saopćila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u četvrtak.
Privremeni izvještaj WMO o stanju globalne klime potvrđuje da će 2023. biti najtoplija godina u istoriji s velikom marginom, zamjenjujući prethodnu rekordersku 2016. kada je svijet bio oko 1,2 stepeni Celziusa topliji od predindustrijskog prosjeka.
To doprinosi urgentnosti s kojom se suočavaju svjetski čelnici dok nastavljaju napore u postupnom ukidanju fosilnih goriva na godišnjem klimatskom samitu Ujedinjenih nacija, COP28, koji je počeo u Dubaiju.
- Nivoi stakleničkih gasova rekordno su visoki. Globalne temperature rekordno su visoke. Porast nivoa mora rekordno je visok. Rekordno je nizak nivo leda na Antarktiku - kazao je generalni sekretar WMO Peterri Taalas.
Nalazi izvještaja ne znače, međutim, da će svijet prijeći dugoročni prag zagrijavanja od 1,5 stepeni Celziusa, za koji naučnici kažu da je plafon za izbjegavanje katastrofalnih klimatskih promjena, kako se navodi u Pariškom sporazumu iz 2015. godine.
Za to bi nivo zagrijavanja morao održati duže.
Godina toplija od 1,4 stepeni Celziusa već je pružila zastrašujući pregled onoga što bi trajni prelazak praga od 1,5 stepeni Celziusa mogao značiti.
Ove godine, antarktički morski led dostigao je najniži zimski maksimum u istoriji, oko milion kvadratnih kilometara manje od prethodnog rekorda. Švicarski glečeri izgubili su oko 10 posto svog preostalog volumena u posljednje dvije godine, navodi se u izvještaju. I šumski požari spalili su rekordnu površinu u Kanadi, koja iznosi oko pet posto šumskih površina u zemlji.
Klimatske promjene, uzrokovane sagorijevanjem fosilnih goriva, u kombinaciji s pojavom prirodnog klimatskog fenomena El Nino u istočnom Pacifiku, gurnule su svijet na rekordnu teritoriju ove godine.
Iduća godina mogla bi biti teža, tvrde naučnici, jer će uticaji El Nina vjerovatno dostići vrhunac ove zime i dovesti do viših temperatura 2024. godine, prenosi Reuters.
- Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!
Najnoviji članci
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.