[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2021\/01\/13\/download.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2021\/01\/13\/100x73\/download.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2021\/01\/13\/download.jpg","size":"79.79","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Nauka i tehnologija

Geolozi imaju odgovor zašto vulkani odjednom i bez upozorenja eksplodiraju

Vulkani koji nisu toliko aktivni i za koje se vjeruje da nisu opasni, znaju ponekad bez ikakvog upozorenja jednostavno imati snažnu eksploziju i erupciju, kao što je to bilo sa novozelandskim vulkanom Tarawera u junu 1886. 

Staro pitanja geologa jeste to zašto se neki vulkani tako "upale" i naglo eksplodiraju, i zbog čega postoje takve drastične tranzicije? 

Danilo Di Genova, sa Univerziteta u Bayeruth u Njemačkoj, zajedno je sa kolegama napravio studij u kojoj tvrde da tu katastrofalnu promjenu kod vulkana uzrokuju kristalna zrnca koja su poznatija kao nanoliti. 

Nanoliti se formiraju u rastućoj magmi i toliko su maleni, da njihova veličina iznosi tek stoti dio veličine prosječne bakterije. 

Ono što ovi naučnici tvrde, jeste to da nanoliti čine magmu nasilnom, te da sprječavaju vulkanske plinove da se oslobađaju iz otopljenog kamena. Sve što se dešava podiže pritisak za izrazito jaku i silnu eurpciju vulkana. 

Koristeći elektronski mikroskop i spektroskopske alate, Di Genova i njego naučni tim, pronašli su nanolite u pepelu aktivnih vulkana, uključujući Etnu u Italiji te Tamboru u Indoneziji. 

Proučavali su oni, kako se nanoliti formiraju u više tekućem tipu magme koja se kasnije pretvara u bazalt jednom kada se ohladi. Magma sa tako niskim viskozitetom, omogućuje vulkanskim plinovima da se oslobode bez većih problema. 

- Magma je multikomponentki sustav, koji uglavnom čine silicij i kisik. U njoj ima i drugih elemenata poput aluminija, kalcija i željeza, a željezo je, čini se, najbitniji element u formiranju nanolita -ističe Di Genova.

 

Di Genovin tim nakon toga je proizveo i umjetnu magmu kako bi pokazao da nanoliti povećavaju njezin viskozitet. Za to su koristili silicijsko ulje, koje na sobnoj temperaturi ima jednak viskozitet kao bazaltna magma tokom same erupcije. U to su dodali staklene kuglice kako bi oponašali nanolite oblikom i veličinom. O

- Bit će važno i izazovno dokučiti kako ugraditi ovu informaciju u buduće vulkanske modele- kaže nezavisni stručnjak, geolog Einat Lev sa Univerziteta Columbia.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!