Politika / Regija

Hrvatski ministar obrazovanja Radovan Fuchs istaknuo je u četvrtak u Hrvatskom saboru da Zakon o hrvatskom jeziku ne ograničava upotrebu dijalekata niti jezika nacionalnih manjina, već štiti hrvatski jezik kao nematerijalno kulturno dobro, dok pojedini zastupnici oporbe kažu da je nepotreban.

''U konačnom prijedlogu zakona dorađen je članak kako bi se jasno propisalo da ovaj zakon ne ograničava primjenu zakona kojima se uređuju prava nacionalnih manjina. Kad govorimo o obrazovanju, pripadnici nacionalnih manjina imaju mogućnost obrazovanja na materinjem jeziku na svim stupnjevima obrazovanja, od predškolskog do visokoškolskog'', rekao je ministar Fuchs predstavljajući zakon u Hrvatskom saboru.

Nacionalni jezik je nematerijalno kulturno dobro te je o njemu potrebno skrbiti na odgovarajući način. Zakon o hrvatskom jeziku uključiv je i tolerantan, a osigurati će pravne temelje za upotrebu hrvatskog jezika i razvoj te promicati kulturu jezika u službenoj i javnoj uporabi, istaknuo je Fuchs.

''Također, jasno je propisano da se ovim zakonom potiče uporaba svih idioma hrvatskog jezika, svih funkcionalnih stilova hrvatskog standardnog jezika i hrvatskih povijesnih pisama u odgovarajućim prigodama, kao bitnih odrednica nematerijalne kulturne baštine hrvatskog naroda'', naglasio je hrvatski ministar znanosti i obrazovanja.

Zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš takva tijelo smatra suvišnim, a spomenuti zakon nepotrebnim.

''Zašto nam je u 2024.  trebao ovaj zakon? Za jačanje mišića, za pokazivanje tko je veći Hrvat i tko više voli Hrvatsku. Ne mogu se oteti dojmu da imamo još jedno tijelo, još desetak i više uhljeba koji će raspravljati tko zna o čemu'', ustvrdila je Mrak Taritaš.

''Godine 1971., odlukom Komunističke partije spaljen je hrvatski pravopis u tvornici papira. To su povijesne činjenice, zašto nam branite da o tome govorimo? Čuvamo naš identitet, kulturu i povijest'', rekao je Nikola Mažar.

Zastupnici desnih oporbenih stranaka najavili su da će podržati zakon.

Mostov zastupnik Marin Miletić kaže da mnoge europske države imaju zakone o svome jeziku, stoga nitko ''ne izmišlja toplu vodu''

''Ali, kakve poruke šalju zastupnici koji su protiv ovog zakona, a onda odu Sarajevo i potpišu deklaraciju o zajedničkoj kulturi i jeziku, jugoslavenskom jeziku, kao što je to bilo 2017.godine?'', pitao je Miletić.

Njegov stranački kolega Nino Raspudić smatra kako je šteta što zakon ostaje na razini deklaracije, odnosno što nema prekršajne i kaznene odredbe. „Treba biti i kaznenih i prekršajnih odredbi, prije svega jer umirovljenik u poslovnim prostorima u Radničkoj ulici u Zagrebu ima sve natpise na engleskom jeziku a možda ne zna engleski”, kazao je.

Osim desnih oporbenih stranaka, zakon će podržati i IDS, najavio je zastupnik Emil Daus.

''IDS-u je iznimno važno da se sačuva dijalekt. Čakavsko narječje bilo je presudno za očuvanje hrvatskog jezika u Istri te temelj i osnova hrvatskog narodnog preporoda u Istri'', naglasio je.

Marijana Petir (NZ) navela je da zakon o jeziku imaju Španjolska, Francuska, Rusija, Švedska, Srbija, Belgija, Švicarska, Slovenija, prenosi Hina.

„Kome smeta moderan i integrativan zakon o hrvatskom jeziku koji će biti na ponos i korist hrvatskoj kulturi i hrvatskom narodu”, upitala je ministra zastupnica Petir.

„Smeta onima koji de facto ne prepoznaju hrvatski jezik kao jedinstven jezik, kao jezik sa svim svojim specifičnostima i osobnostima, i koji dalje misle da možemo govoriti svi sve što se vrti u jezičnom loncu ovih prostora i što je određeno nasljeđe bivše države", odgovorio je Fuchs.