Na nama koji smo istinski za europsku BiH je taj brod koji se zove “Bosna i Hercegovina” gurati u tu mirnu luku svim silama, ma koliko opiranja bila velika - poručio je ministar prometa i veza Bosne i Hercegovine i predsjednik Naše stranke, Edin Forto u intervjuu za današnje izdanje Večernjeg lista.
Govoreći o radu aktualnog Vijeća ministara BiH Forto je citirao predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen koja je rekla kako je u jednoj godini aktualnog mandata napravljeno koliko u deset prethodnih godina.
-Ali moramo se suočiti sa stvarnošću. Ovim ritmom nikada nećemo ući u EU i neki koji se deklarativno zalažu za EU moraju prijeći iz deklarativnog u konkretno. Općenito, u BiH nikad nismo imali, a teško da ćemo uskoro i imati, sudionike u vlasti koji imaju jedinstvenu sliku o prošlosti, o činjenično utvrđenim stvarima, a kamoli da imaju zajedničku viziju budućnosti. Ipak, Europska unija je ono što nas na nekoj razini ujedinjuje. Netko se za to zalaže istinski, netko samo deklarativno, ali ona je nazivnik kojem se nitko ne smije otvoreno suprotstaviti, što znači da na nekoj razini ipak mora surađivati, ustvrdio je Forto.
Pred BiH se otvaraju značajne mogućnosti potpore iz fondova Europske unije, a ministar Forto je posebno ukazao na one iz njegovog resora.
- Aktivnosti koje provodimo u mom resoru najviše su usmjerene na razvoj europskih koridora u Bosni i Hercegovini. Rekonstrukcija željezničke pruge na koridoru Vc je prioritet. Rekonstrukcija pruge Doboj – Tuzla – Zvornik – Šabac – Ruma zajednički je projekt na kojem radimo s Vladom Republike Srbije. Nova inicijativa koju smo pokrenuli i uspješno završili je unos novog željezničkog pravca Čapljina – Trebinje – Nikšić – Podgorica u europske koridore, kao i cestovni pravac Mostar – Grude – Imotski, čime se otvara mogućnost korištenja europskih fondova za njezinu realizaciju. Obnova i revitalizacija Unske pruge, oživljavanje željezničkog prometa od Sarajeva do Zagreba i od Sarajeva do Beograda, uspostavljanje funkcionalnog putničkog prometa na željezničkim linijama unutar BiH povezujući Mostar i Sarajevo s Banja Lukom, Dobojem i Tuzlom samo su neki od projekata koji zahtijevaju angažman svih u državi. Riječ je o projektima koji zahtijevaju ozbiljna financijska sredstva, ali i o dugoročno najisplativijim i prvorazrednim razvojnim projektima koji su okosnica budućeg ekonomskog razvoja, kazao je on.
Kada je u pitanju digitalizacija Forto je upozorio da Bosna i Hercegovina do sada nije povukla nijednu KM europskih i međunarodnih fondova za oblast digitalizacije.
-Tu smo napravili pomak – u rekordno brzim pregovorima osigurali smo pristupanje programu Digitalna Europa s proračunom od 7,5 milijardi eura za razdoblje 2021. - 2027. godine. Nastojimo biti dio dobrih ideja i najboljih iskustava koja prikupljamo kroz regionalnu i suradnju s EU-om.
Na moj prijedlog Vijeće ministara BiH nedavno je rasporedilo blizu 16 milijuna KM za projekte digitalizacije za stvaranje pretpostavki ubrzane tranzicije prema digitalizaciji društva. U suradnji s drugim državnim i međunarodnim partnerima Ministarstvo potiče projekte e-uprave, koji su osnova za digitalizaciju javnih usluga. To uključuje napore da se građanima omogući brži i jednostavniji pristup uslugama putem digitalnih platformi, što doprinosi učinkovitosti i transparentnosti javne uprave u njezinu radu. Pri tome intenzivirali smo aktivnosti na povlačenju sredstava iz različitih programa i fondova EU-a kojima je fokus razvoj širokopojasne infrastrukture, digitalnih platformi, e-usluga itd. kao osnovnih alata u procesu transformacije. Iako su pojedine institucije i određeni sektori u zemlji pokazali značajan napredak, cjelokupni proces digitalizacije zahtijeva snažniju volju političke klase kako bismo dobili ono što već imaju zemlje EU-a, ali i regije. Moramo smanjiti broj papira, potvrda i ukinuti čekanje u redovima na šalterima, kazao je ministar Edin Forto u intervjuu za „Večernji list“.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.