Vijesti / BiH

Rok za registraciju državljana Bosne i Hercegovine koji žive ili privremeno borave u inozemstvu, a žele glasati na Općim izborima zakazanim za 4. oktobar, ističe večeras u ponoć, dok podaci Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIKBiH) pokazuju da je do 20. jula uvjete za glasanje izvan zemlje ispunilo 31.303 birača.

Zaključno s 20. julom, na portalu e-Izbori korisnički nalog otvorile su ukupno 49.974 osobe. Pored 31.303 prijave koje ispunjavaju uvjete, još 7.511 završenih prijava nalazi se u postupku obrade, dok su 7.483 prijave još u fazi unosa.

Za 3.677 prijava nije utvrđeno ispunjavanje uvjeta zbog nedostataka u dostavljenoj dokumentaciji, potvrđeno je Feni iz CIK-a BiH.

Najveći broj prihvaćenih prijava birača stigao je iz Njemačke, njih 10.353. Slijede Hrvatska sa 5.924 prijave, Austrija sa 4.381, Srbija sa 2.169, Švedska sa 2.005 i Švicarska sa 1.718 prijava.

Posmatrano prema općinama i gradovima u Bosni i Hercegovini za koje se birači prijavljuju, najveći broj prijava koje ispunjavaju uslove evidentiran je za Tomislavgrad - 1.877, Prijedor - 1.115, Jajce - 1.106, Derventu - 948, Gornji Vakuf-Uskoplje - 929 i Stolac - 851.

Slijede Bijeljina sa 763 prijave, Šekovići sa 736, Cazin sa 729 i Dobretići sa 645 prijava birača izvan Bosne i Hercegovine.

Kada je riječ o glasanju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP) BiH, najviše prijava evidentirano je za Generalni konzulat BiH u Minhenu, gdje se za glasanje prijavilo 246 birača.

Za glasanje u Ambasadi BiH u Beču prijavilo se 147 birača, u Ambasadi BiH u Amanu 141, Ambasadi BiH u Kopenhagenu 113, Generalnom konzulatu BiH u Štutgartu 112, Počasnom konzulatu BiH u Grazu 111 i Ambasadi BiH u Berlinu 102 birača.

Iz CIK-a su naveli da se najveći broj neprihvaćenih prijava odnosio na neispravan dokaz boravišta u inostranstvu, što je utvrđeno u 967 slučajeva.

U 632 slučaja potpis na prijavi nije odgovarao potpisu na identifikacionom dokumentu, dok je kod 550 prijava utvrđena neusaglašenost prijavnog obrasca i dostavljenih dokaza.

Nepotpun dokaz identiteta bio je problem kod 442 prijave, dok u 412 slučajeva nije dostavljen dokaz o tačnoj adresi boravišta u inozemstvu.

Tokom registracije građanima je bila dostupna tehnička podrška. CIK je zaprimio ukupno 1.670 zahtjeva za pomoć, od kojih je obrađeno 1.515. Putem info-linije evidentirano je 639 telefonskih poziva, a odgovoreno je i na 3.732 elektronske poruke građana.

Iz CIK-a ocjenjuju da je uvođenje digitalnog procesa registracije predstavljalo značajan iskorak u olakšavanju ostvarivanja biračkog prava građana koji se nalaze izvan BiH.

Međutim, predstavnici bh. dijaspore smatraju da je, uprkos mogućnosti elektronske registracije, cjelokupan proces i dalje složen, posebno zbog obaveze ponovne prijave za svaki izborni ciklus i glasanja putem pošte.

Potpredsjednik Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine Safet Alispahić kazao je za Fenu da je odziv građana u inozemstvu veoma slab u odnosu na njihov ukupan broj te da sve više ljudi odustaje od učešća na izborima.

Prema njegovim riječima, jedan od razloga je to što se građani koji žive izvan BiH moraju ponovo registrirati za svake izbore, dok građani koji žive u zemlji nemaju takvu obavezu.

- Smatram da to nije pravedno prema građanima koji žive izvan BiH. Registracija je elektronska, ali se glasanje i dalje obavlja putem formulara koji se šalju i vraćaju poštom. Taj proces zahtijeva vrijeme i veoma je skup - rekao je Alispahić.

Naveo je primjer prošlih izbora, kada je vraćanje glasačkog materijala iz Sydneyja koštalo 46 australskih dolara.

- Neki članovi naše zajednice kazali su da neće poslati glasački materijal jer ne žele platiti skoro 50 dolara za poštarinu. Način na koji građani iz dijaspore glasaju je komplikovan, skup i nije fer - istaknuo je.

Alispahić procjenjuje da bi slanje izbornog materijala za oko 50.000 prijavljenih birača moglo CIK koštati najmanje milion KM, računajući štampanje, slanje i druge troškove.

Podsjetio je da je Svjetski savez dijaspore BiH u oktobru prošle godine uputio inicijativu prema oba doma Parlamentarne skupštine BiH za promjenu načina glasanja izvan zemlje, u saradnji s CIK-om BiH.

- Ni Predstavnički dom ni Dom naroda nisu je stavili u proceduru. Deklarativno se političke stranke slažu da je potrebno nešto promijeniti, ali kada treba konkretno djelovati, ništa se ne uradi - kazao je Alispahić.

Kao jedno od rješenja naveo je uvođenje elektronskog glasanja, ističući da su prilikom izrade inicijative analizirali rješenja iz Finske. Smatra da bi takav način glasanja bio brži, jednostavniji i znatno jeftiniji od postojećeg sistema glasanja putem pošte.

Upozorio je i da svi prijavljeni birači na kraju ne iskoriste svoje pravo glasa. Ukoliko se, naprimjer, registruje 45.000 birača, ranija iskustva pokazuju da bi moglo glasati oko 30.000.

- To nije ni blizu broju ljudi koji žive izvan Bosne i Hercegovine, a koji vjerovatno doseže 2,5 miliona – rekao je Alispahić.

Predsjednik Strateškog odbora Koalicije za slobodne i poštene izbore "Pod lupom" i bivši predsjednik CIK-a BiH Vehid Šehić također smatra da broj prijavljenih neće odgovarati broju ljudi koji će na kraju glasati.

Prema njegovim riječima, dosadašnja iskustva pokazuju da biračko pravo iskoristi oko 60 posto prijavljenih birača izvan zemlje.

- Sve ukazuje na to da je interes građana koji žive van Bosne i Hercegovine sve manji. Razlozi mogu biti višestruki, od gubitka povjerenja u političke aktere do opće nezainteresovanosti, ali ne bih želio špekulisati - kazao je Šehić za Fenu.

Dodao je da problem izlaznosti nije ograničen samo na dijasporu, jer ni građani koji žive u BiH ne izlaze na izbore u broju koji bi se mogao očekivati.

Razloge za to vidi u krizi demokratije, vladavine prava i nepoštivanju Ustava, zakona i odluka institucija.

- Kada imate takvu situaciju, interes građana sigurno opada. Najveću odgovornost za relativno malu izlaznost snose akteri političke utakmice, odnosno politički subjekti ovjereni za učešće na izborima - smatra Šehić.

Istaknuo je da bi političke stranke svojim programima trebale uvjeriti građane da učestvuju na izborima, nudeći jednakost svih pred zakonom i jednake šanse.

Poslanik u švedskom parlamentu Dženan Čišija, koji je porijeklom iz Bosne i Hercegovine, kazao je da se, kao švedski parlamentarac, ne želi miješati u unutrašnji izborni proces BiH niti ocjenjivati rad domaćih institucija, ali da može govoriti o iskustvima iz kontakta s dijasporom.

Ocijenio je da slabiji odziv nije posljedica samo jednog razloga.

- Vjerovatno dio ljudi odustane zbog komplikovanije registracije i administrativnih procedura, a dio više nema motiv ili povjerenje da njihov glas može nešto promijeniti - rekao je Čišija za Fenu.

Smatra da određenu političku odgovornost imaju i međunarodni akteri koji godinama učestvuju u reformama izbornog sistema BiH, uključujući visokog predstavnika i Evropsku uniju.

- Ako već aktivno učestvuju u oblikovanju izbornog okvira, imaju interes da on bude što pristupačniji svim građanima, uključujući dijasporu - kazao je.

Čišija je primijetio da je registracija birača uspješnija kada u njoj aktivno učestvuju udruženja i volonteri.

Ranije su, kako je naveo, u dijaspori organizirane gotovo narodne akcije tokom kojih su volonteri besplatno pomagali građanima da završe registraciju.

- Takav angažman zahtijeva mnogo vremena, znanja i entuzijazma, a čini mi se da ga danas ima manje, uz svu čast onima koji i dalje ulažu taj trud - rekao je Čišija.

Potpredsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH Meho Kapo kazao je da su organizacije bh. zajednice u Švedskoj, u bliskoj saradnji s Ambasadom BiH u Stockholmu, od objavljivanja informacija CIK-a intenzivno radile na animiranju građana za registraciju.

Predstavnici zajednice bili su u kontinuiranom kontaktu s CIK-om, a proces informiranja podijelili su na registraciju, glasanje putem pošte, glasanje u diplomatsko-konzularnom predstavništvu i dolazak u BiH na dan izbora.

Ipak, Kapo smatra da registracija za većinu građana ostaje kompleksna, bez obzira na njihovu dob ili informatičku pismenost.

Jedan od najvećih problema je, kako je naveo, neposjedovanje važećih dokumenata Bosne i Hercegovine, iako dvojno državljanstvo građanima ostavlja mogućnost da ih pribave.

Kapo smatra da je kod dijela ljudi više riječ o pasivnosti nego o potpunoj nezainteresovanosti, bez obzira na to radi li se o ranijim gastarbajterima, osobama koje su tokom rata protjerane ili izbjegle, njihovim potomcima ili ljudima koji su BiH napustili posljednjih godina.

Kao značajan problem naveo je i nepovjerenje u političke subjekte, za koje smatra da birače često tretiraju kao sredstvo za političku mobilizaciju.

- Takav odnos kod glasača stvara odbojnost i ignoriranje izbora, što direktno utiče na njihovu odluku da ne glasaju - kazao je Kapo.

Smatra da je potrebno potpuno promijeniti političku paradigmu, usmjeriti politiku prema konkretnim interesima građana i pojednostaviti proces registracije.

Prijavu za glasanje izvan Bosne i Hercegovine moraju podnijeti svi državljani BiH koji žive ili privremeno borave u inostranstvu, uključujući i osobe koje ranije nisu bile upisane u izvod Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan zemlje.

Biračima se preporučuje da i nakon podnošenja zahtjeva provjeravaju status prijave na službenoj stranici CIK-a, kako bi na vrijeme mogli dopuniti dokumentaciju ili otkloniti eventualne nedostatke.

Nakon isteka roka, CIK BiH nastavit će obradu svih zaprimljenih zahtjeva i provjeru ispunjenosti zakonskih uslova, nakon čega će biti objavljen konačan broj birača registrovanih za glasanje izvan Bosne i Hercegovine.

Registrovanim biračima bit će dostavljen glasački materijal ili upute za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH, u skladu s odabranim načinom glasanja.