Ekonomija

Svjetske cijene hrane nastavile su rasti u januaru, osmi uzastopni mjesec, pri čemu su najviše poskupjele žitarice, biljna ulja i šećer, objavila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).

Indeks cijena hrane, koji izračunava FAO prateći mjesečne promjene cijena u korpi prehrambenih proizvoda, koju čine žitarice, biljna ulja, šećer, mliječni proizvodi i meso, iznosio je u januaru 2021. godine u prosjeku 113,3 poena, što je skok od 4,3 posto u odnosu na decembar i najviši nivo od jula 2014. godine.

U januaru su snažno porasle cijene žitarica, za 7,1 posto na mjesečnom nivou, predvođene poskupljenjem kukuruza na međunardnim tržištima za 11,2 procenta, navodi se u izvještaju objavljenom na web stranici FAO-a.

Cijene kukuruza su sada za čak 42,3 posto iznad nivoa iz januara 2020. godine, što je odraz sve deficitarnije globalne ponude uslijed velikih kineskih kupovina i manje proizvodnje i zaliha u SAD-u nego što se predviđalo, kao i privremene obustave registracija u Argentini za izvoz kukuruza.

Cijene pšenice su ojačale za 6,8 posto, uslijed velike globalne tražnje i očekivanog smanjenja prodaje iz Rusije, kada se u martu udvostruči izvozna carina na pšenicu.

Visoke cijene riže je poduprla jaka tražnja azijskih i afričkih kupaca, dodaje FAO.

Kad je riječ o biljnim uljima, cijene su u januaru povećane za 5,8 procenata u odnosu na prethodni mjesec i nalaze se na najvišem nivou od maja 2012. godine.

Tome je doprinio transportni sektor, koji je uzeo u obzir nižu proizvodnju palminog ulja u Indoneziji i Maleziji od očekivane, zbog obilnih kiša i hroničnog manjka migrantske radne snage, ali i nastavak štrajkova u Argentini, zbog kojih je smanjena raspoloživost sojinog ulja za izvoz, prenosi Al Jazeera.

Najveći rast cijene u korpi prehrambenih proizvoda bilježi šećer, za 8,1 procenat u odnosu na decembar, jer je ogromna globalna tražnja za uvozom podgrijala strah od potencijalog manjka ponude zbog pogoršanih izgleda roda u Evropskoj uniji, Ruskoj Federaciji i Tajlandu, kao i zbog suše u Južnoj Americi.

Rast cijena sirove nafte i jačanje brazilske valute, reala, također su dali podršku rastu cijena šećera.

FAO indeks cijena mliječnih proizvoda je zabilježio mjesečni rast u januaru od 1,6 procenata, podstaknut snažnim kupovinama Kine uoči predstojećih praznika Lunarne nove godine i uslijed sezonskog pada zaliha za izvoz na Novom Zelandu.

Cijene mesa su napredovale za 1,0 posto u odnosu na decembar, pod uticajem ubrzanog globalnog uvoza živinskog mesa, naročito u Brazilu, uslijed izbijanja ptičje gripe, koja je ograničila proizvodnju i izvoz iz nekoliko evropskih zemalja.