Politika / Svijet

Evropska unija će u srijedu glasati o velikoj reviziji svoje imigracione politike koja bi značajno pooštrila procedure ulaska za tražioce azila i zahtijevala da sve zemlje bloka dijele odgovornost.

Evropski parlament će odlučiti o nizu zakona kojima se formira pakt o migraciji i azilu, na osnovu prijedloga Evropske komisije koji je prvi put iznesen u septembru 2020.

Do sporazuma je došlo tek nakon prevazilaženja višegodišnjih tenzija i podjela među zemljama članicama EU. Kada bude u potpunosti usvojen, stupio bi na snagu 2026.

Uporedo sa usvajanjem zakona, Evropska unija je sklapala sporazume s nekoliko vanjskih zemalja kako bi pokušala smanjiti broj migranata koji napuštaju njihove teritorije s ciljem da stignu do Evrope.

Pozadina dvostranog pristupa je porast zahtjeva za azil u 27-članoj EU, koji je prošle godine dostigao 1,14 miliona, što je najviši nivo od 2016.

Broj neregularnih migranata u bloku također se povećava, na 380.000 prošle godine prema agenciji EU za graničnu i obalsku stražu Frontex.

Paktu o migraciji i azilu protivili su se, iz vrlo različitih razloga, krajnja desnica, krajnja ljevica i neki socijalistički zakonodavci.

- Nakon godina ćorsokaka, nova pravila o migracijama omogućavaju nam da povratimo kontrolu nad našim vanjskim granicama i smanjimo pritisak na EU. Državni organi, a ne krijumčari, moraju odlučiti ko ulazi u Evropsku uniju - rekao je Manfred Weber, čelnik najveće političke grupe u Evropskom parlamentu, Evropske narodne partije desnog centra.

Nevladine organizacije i dobrotvorne organizacije za migrante istupile su protiv reforme, posebno njene odredbe kojom se stvaraju granični objekti za smještaj tražilaca azila i brzo vraćanje onih za koje se smatra da ne ispunjavaju uslove, za što se boje da će dovesti do sistematskih pritvora.

Reforma je u velikoj mjeri zadržala osnovno pravilo na snazi ​​prema kojem je prva zemlja EU u koju dođe tražilac azila odgovorna za njihov slučaj.

Ali dodaje "mehanizam solidarnosti" koji zahtijeva od svih zemalja EU da pomognu državama na prvoj liniji kao što su Italija i Grčka kada se nađu pod pritiskom tako što će primiti neke od tražitelja azila ili dati ekvivalentan finansijski doprinos.