[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2025\/02\/08\/l-044266b56283ff573adf97d70ef5c195.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2025\/02\/08\/100x73\/l-044266b56283ff573adf97d70ef5c195.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2025\/02\/08\/l-044266b56283ff573adf97d70ef5c195.jpg","size":"137.30","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]

Europski Parlament idućeg utorka o političkoj krizi u Srbiji

Politička kriza u Srbiji naći će se na dnevnom redu plenarnog zasjedanja Europskog parlamenta (EP) koje se održava od 10. do 13. veljače u Strazbourgu.

 

Kako je za European Western Balkans potvrđeno u Europskom parlamentu, zastupnici će o situaciji u Srbiji raspravljati u utorak, 11. veljače, a obratit će im se predstavnici Europske komisije i Poljske kao predsjedavajuće Vijeća EU.

Podsjeća se da je nekoliko zastupnika europskom parlamentu već govorilo na temu situacije u Srbiji proteklih mjeseci, ali u pojedinačnim obraćanjima. Ovo je prvi put da je politička kriza u Srbiji na dnevnom redu od studenoga 2024, kada su počeli prosvjedi povodom tragedije u Novom Sadu.

Eurozastupnici će procijeniti razvoj događaja u Srbiji gdje je rušenje nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu i pogibija 15 ljudi pokrenula val antikorupcijskih i studentskih prosvjeda protiv vlasti.

Desetine tisuća ljudi izašle su na ulice, zahtijevajući odgovornost vlade i prosvjedujući protiv korupcije.

Kao posljedica toga, premijer Srbije Miloš Vučević podnio je ostavku, ali to nije smirilo tenzije. 

Podsjeća se i da je u otvorenom pismu objavljenom 5. veljače povjerenica za proširenje Marta Kos pozvala na potpunu, nepristranu i brzu istragu incidenata protiv prosvjednika.

Tonino Picula o prosvjedima u Srbiji

Izvjestitelj za Srbiju u Europskom parlamentu Tonino Picula ističe da su prosvjedi i blokade uveli Srbiju u neku vrstu izvanrednog stanja.

"Čini mi se da studentski i građanski pokret u Srbiji zahtijeva jednu vrstu društvene emancipacije, odnosno emancipacije društva od države, koja pokazuje mnoge karakteristike zarobljene države i hibridnog režima. Potrebna je politička artikulacija, a koja zasad ne dolazi", navodi.

U intervju za Radio Slobodna Europa ističe da je na studentima i građanima koji prosvjeduju da odluče na koji način misle nastaviti s njima te da ih svakako moraju politički artikulirati.

Međutim, primjećuje da na prosvjedima nema zastava Europske unije.

 

Podijelite ovaj sadržaj!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!