Politika / Regija

Europska unija (EU) priopćila je kako je odluka Vlade Kosova da proglasi Civilnu zaštitu i Sjevernu brigadu terorističkim organizacijama jednostrani korak koji ne doprinosi smirivanju tenzija na sjeveru Kosova.

Naime, Vlada Kosova spomenute dvije organizacije proglasila je terorističkim jer smatra da djeluju na sjeveru Kosova i broje stotine pripadnika iz srpske zajednice, koja je većina na tom području, a čiji su članovi sudjelovali u napadima na pripadnike KFOR-a.

"Ovo proglašenje jednostrani je korak i ne pridonosi eskalaciji situacije i pronalaženju načina za rješavanje postojećih problema na održiv način", rekao je glasnogovornik EU Peter Stano, prenosi Radio Slobodna Europa.

Stano je pozvao obje strane da se suzdrže od bilo kakvih radnji ili retorike koja bi mogla dovesti do daljnje eskalacije napetosti na sjeveru Kosova u skladu s prijedlogom Josepa Borrella.

Kosovski premijer Albin Kurti kazao je u ponedjeljak da su dosada identificirali 45 osoba koje su sudjelovale u napadima na vojnike KFOR-a, policiju i novinare tijekom nereda na sjeveru Kosova, a koje pripadaju organizacijama "Civilna zaštita" i "Sjeverna brigada".

Pomoćnik glavnog tajnika NATO-a Thomas Goffus pozvao je također u srijedu obje strane da odmah primjene temeljni sporazum iz Bruxellesa i aneks iz Ohrida te dodao kako Kosovo i Srbija nisu poslušali međunarodne pozive da poduzmu korake ka deeskalaciji napetosti u koje su uključeni etnički Srbi na sjeveru Kosova, a koje su prijetile mirovnim snagama NATO-a.

On je naveo da su 93 vojnika mirovnih snaga u misiji NATO-a (KFOR), ozlijeđena u sukobima s prosvjednicima na sjeveru 29. svibnja, premda je KFOR ranije priopćio da ih je ozlijeđeno 30, dok su liječnici u zdravstvenom centru na sjeveru rekli da je ozlijeđeno više od 50 Srba prosvjednika, prenosi Hina.

Nasilje na sjeveru Kosova, gdje živi oko 50.000 Srba i čine lokalnu većinu, izbilo je koncem svibnja nakon što su gradonačelnici, etnički Albanci, uz asistenciju policije po nalogu Prištine, preuzeli dužnost poslije lokalnih izbora koje su većinski Srbi bojkotirali a izlaznost bila tek 3,4 posto.

Nakon toga Sjedinjene Države i Europska unija, koja moderira dijalog Beograda i Prištine, nastoje intenzivnim diplomatskim akcijama potaknuti dvije strane na deeskalaciju napetosti i povratak za pregovarački stol, videći kao dominantnog uzročnika aktualne krize kosovskog premijera Albina Kurtija čije akcije ne pridonose smirivanju napetosti na sjeveru.