Politika / Regija

Danas, 21. juna, obilježava se 20. godišnjica samita EU-Zapadni Balkan u Solunu.

- Povodom ovog istorijskog događaja, Evropska unija i tadašnje zemlje pristupnice i potencijalni kandidati sa Zapadnog Balkana su se obavezali jedni drugima. EU je potvrdila evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, a zemlje iz regiona podržale su zajedničke vrijednosti: demokratiju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih i manjinskih prava, solidarnost i tržišnu ekonomiju. Zaključci samita ostaju trajna obaveza za sve - za EU i njene države članice, uključujući Sloveniju, kao i Zapadni Balkan - navodi se u zajedničkoj izjavi predsjednice Republike Slovenije Nataše Pirc Musar, predsjednika Vlade Republike Slovenije Roberta Goloba i ministrice vanjskih i evropskih poslova Republike Slovenije Tanje Fajon.

Istaknuto je da Slovenija cijeni ovaj samit jer je oživio nadu u stabilizaciju regiona nakon godina rata, političke nestabilnosti i ekonomskog nazadovanja, koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije. Omogućio je, kako se navodi u izjavi, početak sna o evropskoj budućnosti koja vodi pozitivnim promjenama: povećanom prosperitetu, boljoj integraciji i jačanju odnosa među ljudima.

- U posljednjih dvadeset godina kroz saradnju smo postigli mnogo. Zapadni Balkan je generalno stabilniji. Zemlje uživaju prednosti bezviznog režima, a region, u kojem je EU daleko najveći donator i investitor, ostvario je ekonomski napredak. EU i Zapadni Balkan prirodno gravitiraju jedni prema drugima.

Slovenija čvrsto podržava proces proširenja Evropske unije. Svojim partnerima na Zapadnom Balkanu pomogla je političkom i praktičnom podrškom. Na svaki mogući način pomaže procesima vezanim za ekspanziju. To je dugoročna politika Slovenije koja se neće mijenjati - poručuje se u zajedničkoj izjavi predsjednice Republike Slovenije Nataše Pirc Musar, predsjednika Vlade Republike Slovenije Roberta Goloba i ministrice vanjskih i evropskih poslova Republike Slovenije Tanje Fajon. 
 
Navode da su propuštene i mnoge prilike na obje strane.

- Čini se da je početni entuzijazam za reforme na Zapadnom Balkanu donekle splasnuo u posljednje dvije decenije. Zato je u ovom trenutku svjetlo na kraju tunela za članstvo u EU malo slabije nego što smo se nadali. Istovremeno, EU se bavi sopstvenim problemima, pri čemu proširenje nije uvijek prioritet. Činjenica da se EU mora suočavati s posljedicama rata u Ukrajini, zahtijevala je novu opštu strategiju o pristupu procesu proširenja. Jasno je da je ovaj proces u osnovi strateški izbor a ne samo tehnički zadatak. U svakom slučaju, dalje širenje mora pratiti osnovnu viziju procesa evropskih integracija, koja se zasniva na solidarnosti i stvarnim dostignućima kandidatkinja. Potrebne su hrabre političke odluke - istaknuto je. 
 
- Međutim, naše poruke regionu, Evropi i svijetu su jasne. Prvo, EU je objektivno vrlo dobar izbor za region, ali zemlje Zapadnog Balkana same odlučuju o svojoj budućnosti. Drugo, Slovenija nema sebične interese u regionu. Naša politika je vođena solidarnošću prema državama i ljudima. Slovenija želi ono što ljudi žele: stabilnost i sigurnost, što su osnovni uslovi za prosperitet i ekonomski napredak.
 
Zemlje Zapadnog Balkana koje žele ulazak u EU, sada i u budućnosti mogu računati na Sloveniju - stoji na kraju zajedničke izjave predsjednice Republike Slovenije Nataše Pirc Musar, predsjednika Vlade Republike Slovenije Roberta Goloba i ministrice vanjskih i evropskih poslova Republike Slovenije Tanje Fajon, saopćeno je iz Ambasade Republike Slovenije u BiH.