[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2026\/01\/20\/l-bcba9bbfe0e929e917a7bd73bad3da87.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2026\/01\/20\/100x73\/l-bcba9bbfe0e929e917a7bd73bad3da87.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2026\/01\/20\/l-bcba9bbfe0e929e917a7bd73bad3da87.jpg","size":"99.12","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]

EP: Kosovo 13. u svijetu po strateškoj sigurnosti, Srbija u padu, BiH na 54. mjestu

Prema Normandijskom indeksu 2025., koji je pripremila Istraživačka služba Europskog parlamenta (EPRS), Kosovo je 13. u svijetu po najnižoj razini prijetnji miru i demokraciji.

Praktično, ovo stavlja Kosovo među 10 posto najotpornijih zemalja svijeta i na prvo mjesto na zapadnom Balkanu po strateškoj sigurnosti, objavio je vršitelj dužnosti kosovskog ministra obrane Ejup Maqedonci.

Kosovo ima visoku institucionalnu i društvenu otpornost, no glavni izazov ostaje suočavanje s dezinformacijama, uglavnom uvezenim iz inozemstva, kazao je Maqedonci.

Albanija je na 20. mjestu i pokazuje solidne rezultate i iznad je većine zemalja u regiji, s upravljivim rizicima.

Crna Gora je 21. što jedno je od pozitivnih iznenađenja indeksa jer zemlja bilježi značajno poboljšanje u usporedbi s prethodnim godinama i rangirajući se među zemljama s najvećim globalnim usponom.

Sjeverna Makedonija je 26 mjestu i bilježi blagi pad, uglavnom zbog unutarnjih političkih napetosti i institucionalnih slabosti.

Srbija je znatno niže rangirana i na  41. je mjestu jer se suočava s problemima u demokratskim procesima. Izvješće također ističe da je Srbija osnivačica inicijative 16+1 koju predvodi Kina i održava bliske strateške veze s Rusijom, čimbenici koji povećavaju njezinu izloženost geopolitičkim pritiscima i hibridnim prijetnjama.

Bosna i Hercegovina zauzima 54. mjesto i tako ostaje među najkrhkijim u regiji, sa slabim institucijama, izraženim demokratskim problemima i stalnim rizikom od destabilizacije

Ovaj indeks ne mjeri „koliko se zemlja čini mirnom“, već koliko je izložena stvarnim rizicima: političkoj destabilizaciji, dezinformacijama, vanjskom pritisku, ekonomskoj krizi, energetskoj nesigurnosti i hibridnim prijetnjama. Europska unija koristi ovaj instrument kako bi razumjela gdje su rizici i gdje postoje stvarni kapaciteti za suočavanje s njima.

Podijelite ovaj sadržaj!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!