Ekonomija

Brojni pritisci zbog rata u Ukrajini, visoke cijene energije i hrane, inflacija i nagli rast kamatnih stopa obilježit će globalnu ekonomiju u narednoj godini pokazuje najnoviji, oktobarski, Izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). U Izvještaju je navedeno kako najnovije prognoze o svjetskoj ekonomiji pokazuju da će se trećina svjetske ekonomije vjerovatno smanjiti do sljedeće godine, što će označiti otrežnjujući početak prvog godišnjeg sastanka MMF-a i Svjetske banke u posljednje tri godine.

Ako su globalne prognoze mračne, za Bosnu i Hercegovinu su nažalost nekoliko nijansi još i tamnije. Tako se nakon rasta BDP od 7,5 posto u prošloj, u ovoj godini za BiH predviđa rast od 2,45 posto, a u 2023. od preskromnih 2,0% dok bi 2024. rast trebao iznositi, takođe nedovoljnih, 3,0 posto.

Prema istom izvještaju, inflacija u Bosni i Hercegovini će ove godine iznositi 10,5 posto, dok bi 2023. trebala spasti na 4,5%, a u 2024. na 3,45 procenata.

Ekonomski stručnjak Igor Gavran za magazin Start BiH navodi kako ne samo da se slaže sa  prognozama MMF-a nego iskazuje bojazan kako će se do kraja godine one ponovo revidirati naniže s obzirom na novu naftnu krizu koja će se odraziti ne samo na BiH nego i na cijeli svijet. U prilog tome, ističe da posljednji podaci iz zemalja poput Velike Britanije, koje vrše obračun BDP-a na mjesečnoj, a ne kvartalnoj, pokazuju da su već ušle u recesiju, ali da će prosječan, ali mali plus na globalnom nivou „izvući“ ekonomije poput Kine i Indije koje će također imati pad, ali ipak neće otići u minus.

- Kada je riječ o BiH, naša baza ne samo da je mala nego se mi još nismo ni vratili tamo gdje smo bili prije pandemije, a i tada smo bili nisko. Međutim, mi bismo sada mogli da dominiramo evropskim tržištem uglja i to po visokim cijenama, ali smo sami sebe doveli u situaciju da su nam svi rudnici u problemima, u dugovima i u tehnološkom zaostatku. Nismo u stanju čak ni da zadovoljimo potrebe domaćih elektroprivreda, što je tragično. Umjesto da se fokusiramo da što prije formiramo vlasti, mi ponovo brojimo i čini mi se da ćemo se do Nove godine baviti samo brojanjem glasova. A vlast ko zna kada ćemo dobiti - konstatuje Gavran.

On napominje kako još uvijek ima mogućnosti da država uradi nekoliko krucijalnih ekonomskih poteza koji bi nam omogućili znatno mirniju i izvjesniju budućnost.

- S obzirom da sjetva još nije završena sada je idealno vrijeme da se ogromni višak prihoda u budžetima iskoristi da povećamo proizvodnju hrane, napravimo rekordnu sjetvu i da sljedeće godine budemo mirni i da nas nije briga šta se dešava u svijetu. Za to čak i ne treba puno sredstava. Ne mogu reći precizan iznos, ali to su generalno mala ulaganja u odnosu na dobit, ali niko ništa ne radi. Opet ćemo da ovisimo o uvozu - upozorava naš sagovornik.

Srećom, BiH još uvijek spada u zemlje sa relativno malim javnim dugom koji nije značajnije rastao od početka pandmije, što daje određenu sigurnost u kriznim vremenima poput ovih.

Ipak, prema Gavranovom mišljenju to bi se moglo ubrzo promjeniti. Naime, on smatra kako će javni dug stagnirati samo dok se ne potroše akumulirani rekordni prihodi u budžetima koji su rezultat inflacije te stoga i nije bilo potrebe za zaduživanjem.

- Međutim, kako stanje postepeno postaje nepodnošljivo i kako ljudi neće biti u stanju da plaćaju ove povećane cijene doći će i do pada budžetskih prihoda, što će se desiti uskoro. A pošto vlasti nikada nisu bile racionalne u trošenju vjerovatno će doći do novih zaduženja. Zapravo Republika Srpska je već počela da ponovo emituje obveznice, što znači da im ni višak prihoda nije dovoljan - ističe Gavran uz napomenu kako BiH još uvijek ima pristojan nivo izvoza, ali da će on opasti kada dođe do recesije u Evropi za koju svi smatraju da je neizbježna. Tada će posljedično doći i do smanjenja prihoda, a samim tim i do pada potrošnje.

- Suština je da ove trenutne cijene dugoročno nisu podnošljive. Najtragičnije u svemu tome je što će sve to biti bespotrebno jer imamo potencijala. Primjera radi, uprkos raznim pričama mi faktički još nismo uveli sankcije Rusiji koja ima veliki višak mineralnih đubriva koja bi nam mogli prodati po nižim cijenama samo kada bi se neko htio zainteresovati za to. To bi bile velika pomoć našim poljoprivrednicima i naša komparativna prednost u odnosu na druge zemlje. Ako je čovjek pametan, čak i u ovoj situaciji se svašta može iskombinovati u interesu države, ali očigledno je da za to kod nas nikoga nije briga - poručuje Gavran.