[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/04\/09\/magdalena-doko-mazalic.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/04\/09\/100x73\/magdalena-doko-mazalic.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2019\/04\/09\/magdalena-doko-mazalic.jpg","size":"317.69","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Kultura

Dženan Jusufović: Traga se za 180 ukradenih umjetnina

Broj umjetničkih djela u bazi podataka  Centra protiv krijumčarenja umjetninama iznosi 180. Nezvanično, kaže Dženan Jusufović, direktor ovog  Centra,  radi se o hiljadama umjetnina ukradenih u posljednje tri decenije, na području BiH.

1 Čime se tačno bavi ovaj Centar?

- Centar protiv krijumčarenja umjetninama od osnivanja 2014. godine aktivno svoje programske ciljeve usmjerava u pravcu preventivnog djelovanja za sve vlasnike i posjednike umjetnina, bilo da su u privatnom ili javnom vlasništvu. Sa tim u vezi, naš Centar multidisciplinarnim pristupom (saradnjom sa nosiocima pravosudnih funkcija, policijom, graničnom policijom, ustanovama iz oblasti kulture, muzejima, galerijama i sl.) inicira mnogobrojne aktivnosti sa ciljem povećanja efikasnosti borbe protiv ilegalne trgovine umjetninama. 

dzenan-jusufovic.jpg

2 Ko je sve uključen u rad Centra i koliko je teško naći adekvatan kadar?

- Centar ostvaruje saradnju sa mnogobrojnim domaćim i internacionalnim ekspertima iz oblasti zaštite kulturne baštine. Pitanje kadra ne predstavlja problem jer su konferencije koje je organizovao naš Centar o pitanju problema ilegalne trgovine umjetninama pokazale da postoje mnogobrojni problemi u ovoj oblasti, koje je potrebno rješavati, ali da njihovo rješavanje zahtijeva širi interdisciplinarni pristup. U tom smislu je naglašena potreba promjene zakonodavnih okvira, povećanja odgovornosti odgovornih lica koji rukovode muzejskim i galerijskim kolekcijama, povećanja angažovanosti muzeja u slučaju suzbijanja ilegalnog iskopavanja arheoloških lokaliteta i sl.

3 Kako se finansirate?

- CPKU je nevladina organizacija koja svoje programske aktivnosti i projekte realizuje u saradnji sa međunarodnim organizacijama, ambasadama i sl.

4 Koliko često prolazite kroz određene edukacije i da li ih Vi i sami održavate za sve zainteresovane?

- Edukacije su jedna od najznačajnijih aktivnosti našeg centra. Inicirali smo održavanje dvije konferencije interdisciplinarnog karaktera 2015. i 2018. godine, u Tuzli, na temu ilegalne trgovine umjetninama, koje su imale internacionalni karakter. U saradnji sa Centrom za edukaciju sudija i tužilaca Federacije BiH, realizovali smo 2016. i 2017. godine edukacije za sudije i tužioce, a ove godine je planirana edukacija sudija i tužilaca Republike Srpske.

5 Koji su vaši najznačajniji rezultati?

- Najznačajniji rezultat naše aktivnosti su povećanje svijesti građanstva o značaju i vrijednosti, povećanje svijesti o značaju problema, intenziviranje saradnje sa međunarodnim ekspertima u ovoj oblasti. Zatim formiranje baze podataka nestalih umjetnina, saradnja sa pravosudnim institucijama, kao i saradnja sa drugim ustanovama koje posjeduju javne zbirke pokretnih kulturnih dobara i umjetnina sa ciljem povećanja preventivne zaštite istih. 

6 Možete li nam navesti neka od najpoznatijih djela za kojima se traga putem Interpola?

- CPKU je formirao bazu podataka nestalih / ukradenih umjetnina koja ukupno broji 180 umjetnina za kojima se traga. Nestale umjetnine koje se nalaze u bazi podataka su vlasništvo Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine, JU Centar za kulturu Tuzla (Međunarodne galerije portreta Tuzla), Muzeja istočne Bosne,  umjetnička djela iz privatne kolekcije Envera i Damirke Mulabdić. Kada je riječ o likovnoj umjetnosti, radi se o djelima čiji su autori Ferdinand Hodler, Ismet Mujezinović, Frano Kršinić, Đoko Mazalić, Božidar Jakac i dr.

7 Koje galerije i privatne kolekcije su pretrpjele najveću štetu?

- Osim privatnih kolekcija, kao i umjetnina iz sakralnih objekata nastradalih u ratnom periodu, zbog nestručnog vođenja javnih zbirki nestale su mnogobrojne umjetnine čiji je broj naknadno potrebno utvrditi. Ne postoji tačan podatak o stvarnom stanju i broju ukradenih umjetnina. Svaka pojedinačna institucija bi trebala imati podatke, a na osnovu popisa koje provode, o broju predmeta / umjetnina kojima raspolažu. Naša istraživanja su pokazala da su nestala djela bila u vlasništvu Umjetničke galerije BiH, Međunarode galerije portreta Tuzla, Muzeja istočne Bosne, Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, u velikom broju privatnih kolekcija, umjetničkih ateljea i sl. 

8 Mnogi koji su pokradeni iz raznih razloga možda ne žele da to obznane. Postoji li ikakav način anonimne prijave ukradenog djela?

- CPKU sugeriše svim osobama, pojedincima ili ustanovama, da ukoliko imaju saznanja o nestalim umjetninama ili ukoliko imaju saznanja o okolnostima vezanim za njihov nestanak, prijave to nadležnim policijskim organima, neovisno o tome kada se desila krađa umjetnina. Građanstvo ukoliko raspolaže informacijama o nestanku umjetnine ili počinjenju krivičnog djela u ovoj oblasti, može anonimno podnijeti prijavu na službeni broj Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) 080 020 505.

9 Kako se dokazuje vlasništvo?

- Naš Centar predlaže, a u skladu sa preporukama objavljenim na našoj službenoj web-stranici www.cpku.org, da za svako pojedinačno djelo koje posjeduje, njen vlasnik formira dokumentaciju kako bi, u slučaju njenog nestanka, policijski organi mogli lakše identifikovati djelo i vratiti prvobitnom vlasniku. CPKU je, u saradnji sa Francuskom ambasadom u BiH, objavio uputstvo za muzeje i galerije u BiH „Krađa u muzejima - preventivne mjere i uputstva u slučaju krađe“, kao i Deskriptivnu karticu, te Uputstvo za fotografisanje umjetnina i vrijednih predmeta u saradnji sa Centralnim uredom za borbu protiv krijumčarenja kulturnih dobara - OCBC u sastavu Generalne direkcije nacionalne policije, Ministarstva unutrašnjih poslova prekomorskih teritorija i lokalne samouprave Republike Francuske.

10 Sa kim sve sarađujete na ovom polju? Mislim na udruženja umjetnika, institucije i sl.?

- Sa velikim brojem institucija iz oblasti kulture i umjetnosti CPKU je potpisao protokole o saradnji: Umjetnička galerija BiH, Udruženje likovnih umjetnika BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BBiH, Muzej istočne Bosne, Muzej Unsko-sanskog kantona, Bosanski kulturni centar, Historijski muzej BiH, Udruženje likovnih umjetnika Tuzlanskog kantona i mnogi drugi.

11 Za koliko umjetnina se traga, bar zvanično, koliko je pokradeno?

- O tačnom broju nestalih umjetnina se ne može govoriti jer ne postoji centralizirani sistem koji objedinjuje sve podatke o nestalim umjetninama u BiH. Podaci koji se nalaze na našoj web-stranici u bazi podataka nestalih umjetnina su prikupljeni istraživanjem, a na osnovu postojanja krivičnih prijava kod nadležnih policijskih službi. Broj umjetničkih djela u bazi podataka CPKU iznosi 180, a nezvanično se radi o hiljadama umjetnina ukradenih u posljednje tri decenije, na području BiH.

12 Postoji li nacionalna baza nestalih djela?

- Ne postoji i to otežava proces pronalaska nestalih umjetnina i njihovog povrata vlasniku. Formiranje nacionalne baze podataka bi trebalo predvoditi Ministarstvo civilnih poslova BiH u koordinaciji sa nadležnim organima.

13 Vrijedne umjetnine su pljačkane i iz vjerskih objekata. Vodi li iko evidenciju o tome?

- S obzirom da ne postoji nacionalna baza podataka mi nemamo ove podatke.

14 Zanimljivo je da su mnoge umjetnine, osim iz galerija i privatnih kolekcija, pokradene i iz fabrika, a tek o njima niko ne vodi računa. Možete li nam navesti neke primjere i odakle uopšte vrijedna umjetnička djela u fabrikama?

- Mnogobrojna umjetnička djela likovne umjetnosti su krasila enterijer upravnih zgrada fabrika u socijalističkom periodu. Nije tajna da se umjetnine većinom u tranzicijskom procesu privatizacije ne nalaze na svojim lokacijama i da im se gubi trag.

15 Koliko znam, na ovom problemu se godinama iza rata nije radilo gotovo ništa?

- Upravo zbog uočenog problema, a nepostojanja određenog radnog tijela koje bi funkcionisalo pri ministarstvu za kulturu ili ministarstvu unutaršnjih poslova, a iz potrebe za ukazivanjem na problem ilegalne trgovine umjetninama, nastao je i Centar protiv krijumčarenja umjetninama.

16 Gdje je najviše ukradenih umjetnina završilo?

- Naša istraživanja i rezultati do kojih smo došli upućuju na indicije da se neke od nestalih umjetnina nalaze u susjedstvu, kao i na internacionalnom crnom tržištu umjetnina. 

17 Da li se išta pronađe?

- Ukoliko se dođe do saznanja da postoje lokaliteti gdje se ukradene umjetnine nalaze, mehanizmi povratka vlasniku nisu efikasni. Smatramo da je potrebno ovo pitanje detaljnije urediti.

18 Možete li navesti okvirne vrijednosti pojedinih ukradenih umjetnina?

- Vrijednost cjelokupnog fonda nestalih umjetnina je teško utvrditi, čak i aproksimativno. Ono što motiviše rad CPKU je i činjenica da su mnogobrojne umjetnine ukradene u BiH djela od neprocjenjive vrijednosti, jer predstavljaju kulturnu baštinu BiH. Neke od umjetnina imaju i status nacionalnog spomenika BiH, čime je materijalna vrijednost pojedinačne umjetnine u drugom planu, u odnosu na njen ukupan značaj u pogledu kulturno-istorijske i umjetničke zaostavštine BiH i njenih naroda. Neka djela najznačajnijih bh. autora i autora iz regije, pa čak i djela umjetnika sa međunarodne likovne scene se nalaze u bazi nestalih umjetnina. 

19 Koliko su naša policija i tužilaštva obučeni za ovakve istrage?

- Vrše se obuke uz stručne kadrove za policijske organe i nosioce pravosudnih funkcija, što podiže i nivo obučenosti agencija. Naš Centar je potpisao protokol sa OSCE - Misija za BiH za realizaciju projekta obuke Granične policije.

20 Da li je ikada okončan ili je bar u toku neki sudski proces vezan za krađu umjetnina?

- Poznato nam je da je nekoliko sudskih procesa pokrenuto i završeno, a za neke predmete su otvorene istrage i započeti procesi.

21 Kakva je saradnja sa sličnim udruženjima u regionu?

- Naš Centar je otvoren za saradnju sa svim udruženjima, javnim ustanovama i pojedincima koji su djelomično ili u potpunosti posvećeni borbi protiv ilegalne trgovine umjetninama. Centar je učestvovao u radu jedne od najznačajnijih konferencija ARCA (The Association for Research into Crimes against Art) i kao takav je bio jedini učesnik sa područja zemalja bivše Jugoslavije. 

22 Na institucionalnom nivou postoji određena saradnja među zemljama regiona poput Hrvatske i Srbije na osnovu koje su zvaničnim putem vraćene hiljade umjetnina. Ima li BiH takvu saradnju sa bilo kojom zemljom?

- Smatram da bi ovo pitanje bilo potrebno riješiti na državnom nivou, na način kako su to uradili Srbija i Hrvatska, formiranjem radnog tijela / komisije koja bi utvrdila broj nestalih umjetnina i uslove njihovog povratka vlasnicima.    

23 Imamo li u BiH dovoljno stručnjaka koji mogu procijeniti autentičnost nekog djela?

- Zavisno od vrste umjetnine (umjetničko djelo likovne umjetnosti, arheološki artefakt ili druga vrsta pokretnog dobra) postoje stručnjaci koji mogu potvrditi autentičnost predmetnog djela, a za potrebe utvrđivanja njenog porijekla, starosti, autentičnosti, izvornosti...

24 Ko su kradljivci umjetnina? Teško je povjerovati da su to „obični“ kriminalci?

- Široka je lepeza počinitelja krivičnih djela u vezi s umjetninama, od „običnih“ kriminalaca, do nalogodavaca, koji su nerijetko rukovodeće osobe muzeja ili galerija ili stručna lica / kustosi koji su zaposleni u institucijama koje budu oštećene prilikom krađe.

25 Da li su krađe umjetnina bile vezane samo za ratni period ili ima toga i sada?

- Krađa umjetnina ne poznaje periodizaciju na prijeratni, ratni ili postratni period. Radi se samo o smanjenju ili povećanju intenziteta krađe. U septembru 2017. godine je opljačkan atelje Maria Mikulića, zatim su nedavno ukradeni i ubrzo vraćeni akvareli Seada Čerkeza.

26 Postoji li u BiH crno tržište umjetnina?

- Krađe umjetnina su usko vezane za tržišnu potražnju. Događaji vezani za gore navedene dvije krađe potvrđuju da postoji crno tržište umjetnina i u BiH. Crno tržište BiH ne treba posmatrati izolovano od crnog tržišta umjetnina u regionu ili na svjetskom nivou. 

27 Šta kažu međunarodne policijske procjene - koliko je na godišnjem nivou „teško“ međunarodno crno tržište umjetnina?

- Ilegalno tržište umjetninama na području jugoistočne Europe zauzima 6,3% od ukupne ilegalne trgovine na svjetskom nivou. Ilegalna trgovina umjetninama zauzima jedno od prva tri mjesta, zajedno sa krijumčarenjem narkotika, oružja i ljudi.

28 Postoje li i obrnuti slučajevi kada umjetnine ukradene negdje u Evropi ili svijetu krijumčarskim kanalima završavaju u BiH, u privatnim kolekcijama?

- Naša saznanja govore da je krađa umjetnina i njihovo krijumčarenje intenzivno u oba smjera. Dakle, krađa umjetnina iz Europe završava na Balkanu, a umjetnine sa Balkana nalaze svoje kupce u Europi. Ovdje se radi o indicijama, ne postoje egzaktni podaci nastali kao rezultat temeljite policijske akcije u saradnji sa sličnim tijelima iz zemalja Zapadne Europe.

29 Kroz izložbe i performanse periodično podsjećate javnost na razmjere ovog problema. Kakvi su naredni planovi?

- Kao što je već navedeno, CPKU planira sa JU Cest RS realizovati edukaciju za sudije i tužioce u Banjoj Luci, sa ciljem povećanja protoka informacija i prenošenja iskustava koja smo stekli u saradnji sa pravosudnim institucijama po ovom pitanju.

30 Mogu li i kako obični ljudi pomoći?

- Naš rad je javan i dostupan na službenoj web-stranici - svi materijali koji su nastali po pitanju prevencije, uputstva, preporuke, zaključci su zamišljeni i ostvareni kao podrška i pomoć pojedincima, ustanovama i građanstvu, da saznaju načine povrata ukradenih umjetnina, stvaranje dokumentacije sa ciljem prevencije od krađe i povećanja njihove svijesti o potrebi zaštite kulturne baštine BiH.

31 O čemu treba voditi računa prilikom kupovine umjetnine, kakva dokumentacija je prateća uz umjetničko djelo?

- Kako bi se dokazala autentičnost umjetničkog djela i pravo vlasništva, potrebno je kupnju umjetnine dokazati validnim certifikatom o autentičnosti ili pisanim ugovorom o kupovini, što uveliko može olakšati potragu u slučaju njenog nestanka.

32 Vi ste i na čelu tuzlanskog Centra za kulturu. Možete li nam ukratko reći nešto o aktivnostima?

- Centar za kulturu Tuzla ustanova je od velikog značaja za Grad Tuzlu. Nastao je spajanjem javnih ustanova „Međunarodna galerija portreta Tuzla“ i „Dom mladih Tuzla“, koje se bave sličnim i povezanim djelatnostima. Centar za kulturu Tuzla na ovaj način spaja muzejsko-galerijsku, kulturno-umjetničku,  izdavačku, naučnu i istraživačku djelatnost. Generalno gledano, kroz ovakvo djelovanje postiže se produktivniji i efikasniji zajednički rad i prezentacija kulture, te se omogućava i mladim neafirmisanim umjetnicima u svim oblastima umjetničkog djelovanja da dođu do izražaja.

33 Koliko ste zadovoljni kulturnim dešavanjima u gradu soli?

- Centar za kulturu Tuzla je od osnivanja 2017. do danas realizovao mnogobrojne programske sadržaje u oblasti kulture i umjetnosti. Posebno mi je zadovoljstvo izdvojiti Internacionalni bijenalni festival portreta INTERBIFEP kao međunarodni festival portretnog stvaralaštva u oblasti crteža, grafike, fotografije i video art portreta, uz uvažavanje svih individualnih sklonosti autora i stilskih pravaca u savremenoj likovnoj umjetnosti. Godine 2018. je organizovan i uspješno realizovan 17. po redu INTERBIFEP, na kojem su učešće uzela 163 učesnika iz 43 države sa 293 rada. Festival je trajao od 17. septembra do 2. novembra. U okviru Centra za kulturu su realizovani mnogobrojni sadržaji u oblasti književnosti, izdavaštva, promocije zaštite kulturno-historijskog i umjetničkog naslijeđa BiH. Bitno je napomenuti da u okviru Centra postoje i stalne postavke posvećene Ismetu Mujezinoviću, koja se nalazi u Ateljeu Ismet Mujezinović, svečano otvorena prilikom obilježavanja 110 godina od rođenja umjetnika, zatim stalne postavke Meša Selimović i Derviš Sušić u Domu književnosti, potom stalna muzejska postavka posvećena Husinskoj buni i socijalističkoj revoluciji u Spomen domu Husinska buna...

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!