Magazin / Start IZDVOJENO

Piše: Đuro Kozar

Zajednički sastanak evropskih zvaničnika i američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) u Washingtonu očito je imao cilj uvjeriti Volodimira Zelenskog da se pomiri s činjenicom da rat neće završiti pobjedom Ukrajine. Kijev dobija neodređena sigurnosna jamstva, a zauzvrat mora biti spreman na teritorijalne ustupke. Doduše, Zelenski u javnim nastupima nakon spomenutog sastanka nije spominjao predaju teritorija, nego je govorio o mapama koje je s Trampom pregledao. To može značiti da je nevoljno pristao na nepovoljno rješenje, i to pod pritiskom evropskih saveznika i predsjednika SAD-a.

Putin pod pritiskom

Ponuda Sjedinjenih Država da Ukrajini osiguraju zaštitu sličnu onoj iz  člana 5. NATO-a (“Svi za jednog, jedan za sve”), a bez formalnog članstva, vidi se kao važan iskorak, jer na to pristaje i Rusija. Takva spremnost Rusije na kompromis proizilazi iz spoznaje da Moskva ne može slomiti Ukrajinu na bojištu i da Vladimir Putin nije apsolutni gospodar situacije. Shvatio je da Rusija ne može natjerati Ukrajinu na kapitulaciju, pa je zato spreman na pregovore, a pregovori uključuju ustupke i kompromise. Izgleda da je Tramp na sastanku na Aljasci uspio prisiliti Putina da s Ukrajinom sjedne za pregovarački sto.

Tramp je tvrdio da je ovog puta i Putin navodno otvoren za sigurnosna jamstva, iako nigdje nije konkretnije navedeno što takva jamstva podrazumijevaju. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute je rekao da se u  Washingtonu razgovaralo o sigurnosnim jamstvima i da će se na njima  raditi u sljedećim danima, a zatim će biti još jedan virtualni sastanak s evropskom skupinom čelnika i predsjednikom Trampom. Nije pojasnio o kakvoj vrsti sigurnosnih jamstava su pričali, ako ona ne uključuju vojsku na terenu. Zelenski je rekao da će koncept “sigurnosnog jamstva” biti razrađen u idućih 10 dana. Ukrajina je dugo naglašavala važnost obavezujućih sigurnosnih jamstava svojih saveznika nakon potencijalnog primirja, upozoravajući da bi se Rusija bez čvrstih obveza mogla pregrupirati i pokrenuti novu invaziju.

Na sastanku u Washingtonu nije otvoreno ključno pitanje razmjene teritorija, iako je Donald Trump dao naslutiti da bi se buduće granice mogle definirati prema trenutnim linijama fronta. Za Ukrajinu je to loša vijest jer želi uspostaviti svoj ustavnopravni poredak na cijeloj teritoriji, dok je poruka Trampove administracije da to nije moguće. Ako to žele ostvariti, moraće nastaviti rat s Rusijom. Na kraju, sadržaj eventualnih daljnjih pregovora vjerojatno će biti četiri pokrajine - Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson.

Jamstva na Evropi

Njemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) ocijenio je da su očekivanja od sastanka u Washingtonu ne samo ispunjena već i nadmašena, te da će se ruski predsjednik Putin i ukrajinski predsjednik Zelenski sastati u roku od dva tjedna. Taj sastanak, na koji je Putin pristao tokom telefonskog razgovora s američkim predsjednikom Trumpom, održat će na još neutvrđenoj lokaciji, pri čemu se najviše spominje Budimpešta. Merc je rekao da ima osjećaj da su ovo odlučujući dani za Ukrajini, ali i da nije siguran hoće li Putin “imati hrabrosti” doći na sastanak sa Zelenskim.

Politički komentator Denis Avdagić iz Zagreba rekao je da bi se, nakon skupa u Washingtonu, kraj rata mogao vidjeti već ove godine te da je "kiparski model" najizgledniji scenarij okončanja rata. Smatra da je realno da se zamrzne ovakva situacija kakva je sada na ukrajinskom ratištu i da slijedi  “kiparski model”. Zamrznuta situacija ipak omogućuje funkcionalnu zemlju. Uostalom, Kipar je država članica Europske unije, bez obzira na to što je podijeljena. Podsjetit ću da je Kipar od Turske invazije 1974. de facto podijeljen na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar. Kroz Nikoziju prolazi "zelena linija" pa je glavni grad podijeljen na grčki i turski dio. Veliki problem ujedinjenju otoka je stalna prisutnost 50.000 turskih vojnika na jednom malom teritoriju. Ujedinjeni narodi imaju mirovne snage na Kipru (UNFICYP) i to je najdugovječnija misija UN-a, a uspostavljena radi sprečavanja borbi između tamošnjih Grka i Turaka te održavanja reda i zakona u toj otočnoj zemlji.

Nacrt vojne komponente sigurnosnih garancija za Ukrajinu već se oblikuje, rekao je visoki ukrajinski zvaničnik Andrij Jermak, dok su Sjedinjene Države ponovile da će evropske zemlje morati preuzeti najveći dio tereta u pružanju jamstava. Ukrajinski timovi, prije svega vojni, već su započeli aktivan rad na vojnoj komponenti sigurnosnih garancija", napisao je Jermak nakon sastanka savjetnika za nacionalnu sigurnost iz zapadnih zemalja i NATO-a.