Magazin / Start IZDVOJENO

Smatrao je Dodik da godinama može raditi šta hoće i biti bez sankcija, ali ga je visoki predstavnik Kristijan Šmit zaustavio

Piše: Đuro Kozar

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, nakon pravosnažne presude Suda BiH, oduzela je mandat predsjednika Republike Srpske Miloradu Dodiku i još preostaje da se raspišu i održe vanredni izbori za spomenutu funkciju. Šta se može desiti ukoliko Dodik odbije odstupiti s funkcije predsjednika entiteta? Ako do toga dođe Tužilaštvo BiH može pokrenuti novu istragu za krivično djelo neizvršavanje odluke državog organa. A protiv  njega, kao i Nenada Stevandića i Radovana Viškovića, u toku je istraga zbog rušenja ustavnog poretka BiH. Da li mu je potrebna još jedna istraga, ili bi mu bilo bolje da prihvati odluku CIK-a?

Kraj apsolutizma

Morao bi Dodik dobro da rasmisli o svojim potezima, ali da je htio racionalno razmišljati ne bi sebe ni doveo do toga da bude kažnjen zatvorom od godinu dana i zabranom političkog djelovanja od šest godina. Kaznu će otkupiti za 36.500 KM, ali njega “žulja” što će izvan politike biti šest godina, a u proteklih 20 godina apsolutistički je vladao Republikom Srpskom. To je velika promjena za jednog doskoro neprikosnovenog lidera.

Inače, praćenje izvršenja pravosnažne presude vrši Državni sud i Ministarstvo pravde BiH, uz punu saradnju s drugim relevantnim institucijama koje su na određeni način involvirane. To je u slučaju pravosnažne presude protiv Dodika i CIKBiH. Sud BiH je obavijestio CIK o pravosnažnoj presudi, a ona je, na osnovu relevantnih odredbi Izbornog zakona, donijela odluku o prestanku mandata. I tu nema nikakvih dilema, sve je na temelju zakona. Time još nije formalnopravno okončana procedura prestanka mandata kao posljedica pravosnažnog osuđenja, jer Dodik ima pravo da koristi pravne lijekove protiv ove odluke CIK-a, uključujući i pravo žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH. Ukoliko ih bude koristio, proces će trajati još neko vrijeme dok se to ne okonča, mada su ovi postupci, prema njemu, relativno hitni.

Godinama je Dodik nastojao da ruši Bosnu i Hercegovinu smatrajući je vještačkom i neodrživom tvorevinom. Dug je niz njegovih izjava kojima je dovodio u pitanje opstanak BiH kao države sugerišući da je razlaz najbolje rješenje za sve koji žive u toj zemlji. Odgovarajući na optužbe o tome da ponižava Bošnjake, Dodik je novinarima kazao kako bi Bošnjacima bilo najbolje da sami sebi naprave "neku zajednicu" i dodao: "Najbolje bi bilo da oni ondje žive i da ih mi (Srbi) ne živciramo, a mi bismo bili samo dobri susjedi. Mislim da je i za njih to najbolje”. Takvo mišlenje je ocijenjeno kao apsurdno.

Razbijač koalicije

Političke stranke sa sjedištem u Sarajevu u februaru ove godine prekinule su koaliciju sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata, jer se Milorad Dodik javno suprotstavio ulasku Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Naglasio je da “Evropski put je štetan za Republiku Srpsku, jer joj oduzima institucionalne kapacitete i ovlasti". A nastavak i ubrzanje procesa evropskih integracija bio je temelj sporazuma o koaliranju koi su nakon izbora 2022. godine sklopiti Dodikov SNSD, HDZBiH i bošnjačko-građanska "trojka" koju čine SDPBiH, Narod i pravda (NiP) i Naša stranka. U prvih godinu i po mandata uspjeli su osigurati saglasnost Evropskog vijeća za otvaranje pregovora o pridruživanju no nakon marta 2024. kada je ta odluka donesena, u BiH je zaustavljena provedba reformi tako da za sada nema niti naznaka kada bi pregovarački proces mogao početi.

Za Dodika Zastupnički dom Parlamenta BiH više nije bitan, jer u kolegiju nema člana iz reda SNSD-a, a uz to je istakao kako bez odluka Doma naroda ništa ne može biti riješeno. Dodik je bio uvjeren da može ignorisati sve koji mu se suprotstavljaju i da ostane bez ikakvih sankcija. Međutim, prevario se u vezi s visokim predstavnikom Kristijanom  Šmitom misleći da može i protiv nejga. Narodna skupština RS-a, u kojoj SNSD ima većinu, na Dodikovo traženje donijela je zakone kojima Šmitove odluke neće  provoditi. Potpisao je i ukaze o proglašenju tih zakona i njihovo objavljivanje u Službenom glasniku RS-a, ali je potpuno zanemario promjene u krivičnom zakonu BiH koje je nametnuo Šmit i prema kojima je neprovođenje odluka visokog predstavika krivično djelo.

Očito da je Dodika neka vrsta neobuzdane moći i odvela na optuženičku klupu i sada su mu mnogi krivi, samo nije njegova arogancija. I danas se Dodik nada da će mu Ustavni sud BiH i Sud za ljudska prava u Strazburu pomoći  ponavlja da neće odstupiti i ići dokraja. Šta ova Dodikova prijetnja znači? To su potezi očajnika kojima samo potvrđuje da je često iz greške išao u grešku, a on to ne želi priznati.