Kolumne

Vojna eskalacija između Indije i Pakistana nosi potencijal da preraste u ozbiljnu regionalnu pa i globalnu katastrofu

Piše: Đuro Kozar

Rat u Ukrajini izazvan ruskom agresijom ušao je u četvrtu godinu i nažalost ne zna se kad će se i kako završiti. Izraelci unatoč upozorenjima objektivne svjetske javnosti, ne prestaju ubijati Palestince u Pojasu Gaze. Osim ova dva  rata nije nemoguć ni treći, onaj između Indije i Pakistana u oblasti Kašmira. U toj planinskoj regiji na obroncima Himalaja ratovi i tenzije traju još od 1947. kad su obje države stekle neovisnost od vlasti Ujedinjenog Kraljevstva. Situacija je dodatno komplicirana zbog rastućeg Kašmirskog pokreta za neovisnost koji djeluje protiv interesa obiju država.

Dakle, Kašmir ostaje srž neprijateljstva Indije i Pakistana, ali sukob ima i dublje identitetske i ideološke korijene. Pakistan je osnovan kao država za muslimane, dok je Indija, iako većinski hinduistička, ostala sekularna republika. Ove fundamentalne razlike u vizijama države i društva doprinose stalnim tenzijama. Svaki dogovor je težak i stoji na staklenim nogama jer su strasti između dviju država uvijek uspaljene.

Za razliku od mnogih lokalnih konflikata, eskalacija između Indije i Pakistana nosi potencijal da preraste u ozbiljnu regionalnu pa i globalnu katastrofu. Postoji nekoliko ključnih aspekata zbog kojih ovaj sukob predstavlja globalni rizik. Prvo i najvažnije jest u tome što obje zemlje posjeduju nuklearno oružje. Prema procjenama Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI) Indija ima oko 160 bojevih glava, dok Pakistan raspolaže s približno istim brojem.

Postojanje „doktrine minimalnog odvraćanja“ u obje zemlje ne umanjuje opasnost, već je dodatno komplikuje, budući da nema jasne garancije da bi upotreba nuklearnog oružja ostala ograničena na taktičkoj razini. Također, ključni element ovog globalnog rizika jeste međunarodno pozicioniranje dvije zemlje. Indija je član BRICS bloka, bliskog partnerstva s Rusijom i Kinom, ali i strateški partner Zapada, posebno Sjedinjenih Američkih Država. Pakistan, s druge strane, ima jake veze s Kinom i, u određenim aspektima, sa zaljevskim zemljama.

Svaki ozbiljniji sukob bi pokrenuo lavinu diplomatskih aktivnosti i potencijalno uvukao druge velike sile u kriznu situaciju. Svijet je trenutno u osjetljivoj fazi tako da bi još jedan rat samo dodatno zakomplikovao geopolitičke odnose. Indija ima oko 160 bojevih glava, dok Pakistan raspolaže s približno istim brojem.

Stravične posljedice

Važan je i ekonomski značaj regije: Indija je peta po veličini ekonomija na svijetu i jedno od najbrže rastućih tržišta, dok Pakistan predstavlja važan strateški koridor u kineskom projektu Pojas i put. Ometanje trgovinskih tokova, zatvaranje avio-ruta, povećanje cijena nafte i gubitak investicione sigurnosti doveli bi do daljeg poremećaja na svjetskim berzama i usporavanja globalnog rasta.

Napad u indijskoj turističkoj destinaciji Pahalgamu (22. aprila) u kojem je ubijeno 26 muslimana samo je posljednji u nizu incidenata koji ukazuju koliko je situacija krhka. Indija je optužila Pakistan za podršku militantima, što je Islamabad odlučno odbacio, ali su reakcije bile snažne: protjerivanje diplomata, prekid viza, ukidanje ključnog Indus vodnog sporazuma, zatvaranje trgovinskih ruta. Za sada se situacija komplicira.

Vojne aktivnosti se također pojačavaju: Indija je provela raketna testiranja, dok Pakistan održava vojne vježbe u pograničnim oblastima. Ovakve aktivnosti povećavaju rizik od slučajne eskalacije koja bi odvela u širi oružani konflikt. Ukoliko bi došlo do rata, posljedice bi bile stravične. Osim ogromnog broja ljudskih žrtava, uslijedila bi i masovna raseljenja stanovništva, humanitarne krize, kolaps javnih servisa i totalna destabilizacija Južne Azije. Globalni ekonomski rast bi doživio još jedan udarac u veoma osjetljivom historijskom momentu.