Magazin / Start IZDVOJENO

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas na sjednici nije usvojio Prijedlog zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu, čiji je predlagač Predsjedništvo BiH.

Nakon što u prvom krugu glasanja predloženi zakon nije dobio potrebnu entitetsku većinu glasova, pristupilo se glasanju i u drugom krugu, ali zakon ni tada nije dobio potrebnu entitetsku podršku iz RS-a da bi bio usvojen u drugom čitanju.

Prije izjašnjavanja o prijedlogu budžeta institucija BiH za 2025. godinu, poslanici su se izjasnili o pet amandmana koje su predložili Klub poslanika SNSD-a i Srpski klub, ali za njihovo usvajanje nije postojala opšta većina, tako da nisu usvojeni.

Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma prethodno je podržala u drugom čitanju i uz tri prihvaćena amandmana, Prijedlog zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2025. godinu.

Bio je to četvrti pokušaj, u protekla dva mjeseca da se u Predstavničkom domu PS BiH zastupnici izjasne o prijedlogu budžeta institucija BiH. 

U međuvremenu su državni službenici, više od 23.000 uposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine zaprijetili  da će podići tužbe i izaći na proteste ukoliko se budžet institucija Bosne i Hercegovine ne usvoji, a oni ne dobiju uvećane plate u skladu sa osnovicom koju im je propisalo Vijeće ministara BiH. 

Budžet na čekanju

Podsjećamo, Predsjedništvo BiH predložilo je 19. augusta budžet za 2025. godinu u iznosu od oko 795 miliona eura, nakon što je dva puta odbilo prijedlog državnog Ministarstva financija BiH. Za budžet su glasali članovi Predsjedništva BiH iz Federacije BiH, Željko Komšić i Denis Bećirović, dok je protiv bila Željka Cvijanović.

Komšić i Bećirović uložili su niz amandmana kojima su predviđena dodatna sredstva za Oružane snage BiH, SIPA-u, Upravu za indirektno oporezivanje, Agenciju za zaštitu ličnih podataka. Dodatna sredstva bi prema novom budžetu također trebali dobiti i BHRT, Memorijalni centar Srebrenica, te Arhiv BiH. Predloženo je da BHRT dobije 22 miliona KM, s ciljem stabilnijeg funkcionisanja Javnog RTV servisa i ispunjavanja obaveza nakon uvođenja minimalne plate od 1.000 KM.U posljednjem trenutku prihvaćen je i Komšićev amandman kojim se osigurava pet miliona KM za održavanje izbora za predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.

Budžet obuhvata i finansiranje institucija kulture od državnog značaja.

Ministar finansija i trezora u Vijeću ministara BiH, Srđan Amidžić kritikovao je tada Komšića i Bećirovića.

Zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović upravo Amidžića vidi kao glavnog krivca za neusvajanje budžeta , te upozorava da će zbog tog zastoja ispaštati državni službenici i građani, da državi prijeti ekonomska paraliza.

Podsjeća i da je Predsjedništvo BiH još u maju tražilo da se pripremi budžet za narednu godinu, ali se to nije desilo.

"Kad se vratimo na sadašnju situaciju, dolazimo do najodgovornijeg – Ministarstva finansija i trezora BiH i ministra Srđana Amidžića. Najbolja ilustracija te neozbiljnosti je da, nakon što je Viadukt riješen, budžet koji je poslan u proceduru i dalje ima novac za Viadukt", kazao je tada Magazinović.

Na pitanje da li se radi o nestručnosti ili namjernom kočenju procesa, Magazinović nema dilemu: riječ je o svjesnoj opstrukciji.

"Ja mislim da se ovdje radi o opstrukciji, a s druge strane o nepoštivanju Predsjedništva koje je tražilo asistenciju Vijeća ministara", objašnjava on.

Prema njegovim riječima, stalni "ping-pong" između institucija prikriva činjenicu da je odgovornost na Ministarstvu finansija.

"U korijenu svega je opstrukcija koja dolazi od Ministarstva", ističe zastupnik SDP-a.

Čović traži definiciju

Iako je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt još prije skoro godinu dana donio odluku (21. novembra 2024.godine) kojom se nalaže Vijeću ministara BiH da riješi pitanje upravljanja i finansiranja sedam institucija od značaja za državu, taj proces i dalje stoji u mjestu, a predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto nikada nije stavila na dnevni red. Ključni razlog – politička blokada iz redova HDZ-a i SNSD-a, odnosno lidera Dragana Čovića i Milorada Dodika.

Čović je čak, gostujući nedavno u emisiji Jutro za sve na BHRT-u  kazao da  treba precizno definirati koje su to institucije kulture od značaja za BiH, naglasivši: " Vrlo precizno”. 

A precizirano je u odluci visokog predstavnika, radi se o institucijama koje predstavljaju kulturnu i historijsku kičmu Bosne i Hercegovine:

• Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH,

• Historijski muzej BiH,

  Reklama - nastavite čitati ispod oglasa

• Zemaljski muzej BiH,

• Umjetnička galerija BiH,

• Kinoteka BiH,

• Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH,

• Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH.

“Ove državne institucije nisu stvar izbora – one su od temeljnog značaja za ostvarivanje osnovnih prava zagarantiranih domaćim i međunarodnim pravom”, naveo je ranije OHR. Naglasili su da državne vlasti moraju ispunjavati svoje obaveze prema ovim institucijama, uključujući njihovo pravilno upravljanje i financiranje.

Okončanje problema sedam institucija od značaja za državu traži i Evropska unija, u koju se Čović posebno zaklinje. 

Amidžiću neshvatljivo

A ove institucije već godinama rade na ivici opstanka – bez stabilnog budžeta, oslanjajući se na projekte, donacije i entuzijazam uposlenika. Odluka visokog predstavnika trebala je konačno uspostaviti sistemsko finansiranje iz državnog budžeta, čime bi se prekinulo višedecenijsko stanje pravne i finansijske neizvjesnosti.

Međutim, politička volja da se odluka sprovede – ne postoji. SNSD i HDZ blokiraju usvajanje budžeta u kojem bi ove institucije bile uvrštene kao korisnici državnih sredstava. Njihovo obrazloženje svodi se na stav da „kultura nije u nadležnosti države BiH“, već entiteta. Time se, zapravo, nastavlja dugogodišnja strategija razgradnje državnih nadležnosti i minimiziranja uloge zajedničkih institucija.

S druge strane, iz bošnjačkih i građanskih  političkih krugova, ali i iz međunarodne zajednice, stižu upozorenja da se na ovaj način svjesno potkopava kulturni identitet i naslijeđe BiH. „Institucije koje svjedoče historiji, identitetu i kontinuitetu Bosne i Hercegovine ne mogu biti žrtve političkih kalkulacija“, poručuju iz nekoliko ambasada i kulturnih krugova. No, institucije kulture i dalje ostaju taoci dnevne politike.

Zanimljivo je i da je današnji amandman SNSD-a bio da se uposlenicima institucija BiH s najnižim primanjima isplati po 1.000 KM. Na insitiranje klubova SNSD-a i HDZBiH Domu se obratio Srđan Amidžić,ministar finansija i trezora BiH, inače kadar SNSD-a.

Amidžić je kazao da podržava amandman SNSD-a, jer prema njegovom mišljenju on je provodiv i dogovoren sa sindikatima, te da je moguće da po njegovom mišljenju radnicima  bude isplaćeno 1.000 KM, a da nije moguće isplatiti 1.800 KM, kako je predložila 'Trojka'.

Zapravo Amidžić smatra da je provodivo da se uposlenicima isplati 1.000 KM jer bi se taj novac osigurao na način da se novac predviđen za sedam institucija kulture od značaja za BiH , novac za pomoć BHRT-u i novac predviđen za OSBiH usmjere u isplatu jednokratne pomoći uposlenicima u institucijama s najnižim primanjima .

Ništa neobično, rekli bismo. Amidžić je u nedavnom gostovanju za RTRS osporavao institucijama kulture državni status:

"Istovremeno su gurnuli stvari koje nijedan normalan Srbin ne može da prihvati. Jasno je definisano da je kultura u nadležnosti entiteta, odnosno kantona”, rekao je Amidžić . 

"Meni je neshvatljivo da trošite moj novac na stvari koje meni nisu važne. I te stvari nisu prioritet kada je u pitanju sama Republika Srpska", istakao je on. 

Ko će braniti budžet?

O državnom budžetu  je za portal Start komentarisao i Miro Lazović, član Predsjedništva Demokratske fronte (DF).

"Predsjedništvo BiH je dalo određene sugestije na njega i smatram da je to u redu. Državne institucije kulture se moraju finansirati i ne smiju se prepustiti propadanju. Odbrana i Oružane snage također trebaju dobiti veća sredstva. Međutim sve ono što jača državu Dodik ruši. Ministar Amidžić kaže kako državne institucije kulture nisu njegove i kako to nisu institucije kulture srpskog naroda. Takve gluposti bi najbolje bile demantovane kada bi otišao u neku od tih institucija, recimo Istorijski ili Zemaljski muzej pa da vidi „količinu“ i doprinos Srba i istorijskih činjenica. Da se ja pitam ne bih odustao od ovog budžeta koji je na dnevnom redu – poručio je Lazović.