1828. – Pravopisni reformist Noah Webster zaštitio je autorskim pravom prvo izdanje svoga rječnika američko engleskog.
1849. – Na inicijativu vođe Mađarske revolucije Lajosa Kosutha mađarska Narodna skupština u Debrecinu proglasila nezavisnost Mađarske od Austrije, svrgavanje habsburške dinastije i izjasnila se za republiku.
1865. – Izvršen je atentat na američkog predsjednika Abrahama Lincolna u Washingtonu. Na njega je u loži vašingtonskog pozorišta pucao John Booth. Linkoln je umro dan kasnije, a novi predsjednik postao je Andrew Johnson.
1894. – U New Yorku je predstavljen Edisonov kinetoskop.
1912. – Na svome prvom putovanju, britanski prekooceanski putnički brod “Titanic” udario je u ledenu santu usred noći u hladnim vodama sjevernog Atlantika. Potonuo je rano ujutro sljedećeg dana, odnijevši sa sobom više od 1.500 života.
1930. – Samoubistvo je izvršio ruski pisac Vladimir Vladimirovič Majakovski, utemeljivač ruskog futurizma, slomljen ličnim nedaćama i raskorakom njegovog sanjarskog temperamenta i surovih okolnosti u SSSR-u. Revolucija, u čije ime je revalorizovao idejne, etičke i estetske vrijednosti života, bila je za njega kretanje ka komuni, pa je njegovo pjesništvo dobilo kolektivističke oznake, s naglašenim elementima “dinamičkog kretanja”, “drugog potopa” i “osvajanja neba”. Poslije 1921, kad je revolucionarni ideal sveden na granice SSSR, uporedo s kritikom Zapada i ispisivanjem tekuće hronike sovjetskog života sve više se kloni svođenja bilansa o sebi i vremenu i opredjeljuje za obraćanje mrtvim revolucionarima (“Razgovor s drugom Lenjinom”) i potomcima (“Na sav glas”). Zaslužan je za razvoj lirsko-epske i lirsko-fantastičke poeme, tonskog stiha, principa realizacije metafore. Znatno je utjecao na niz sovjetskih i evropskih pjesnika. Djela: zbirke pjesama i poema “Ja”, “Vladimir Majakovski”, “Oblak u pantalonama”, “Rat i svijet”, “Čovjek”, “Sve što je napisao Vladimir Majakovski”, “150.000.000”, “Majakovski se smješka”, “Majakovski se smije”, “Majakovski se ruga”, “Pjesme o revoluciji”, “O tome”, “Vladimir Iljič Lenjin”, “Dobro”, drame “Stjenica”, “Hladan tuš”.
1931. – Privremena vlada na čelu s Nicetom Alcalá-Zamorom proglasila je Drugu Španjolsku Republiku.
1945. – U Splitu predsjednik KPH Vladimir Bakarić formira Prvu Narodnu vladu Hrvatske (vlada Narodne fronte Hrvatske), sa Vladimirom Nazorom na čelu.
1945. – Američko ratno vazduhoplovstvo u Drugom svjetskom ratu tokom bombardovanja Tokija pogodilo i palatu japanskog cara.
1956. – Tvrtka Ampex Corporation prvi put predstavila praktični videorekorder.
1975. – U Sikimu (sjeveroistočna Indija) je ukinuta monarhija i proglašena republika. Sikim je postao 22. država Indijske Unije.
1988. – Avganistan i Pakistan su u Ženevi potpisali sporazum o Avganistanu, a SSSR i SAD dali izjave o nemješanju. Sporazumom su predviđeni povratak avganistanskih izbjeglica iz Pakistana i povlačenje sovjetskih trupa iz Avganistana.
1995. – Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da je za oko milion ljudi u bivšoj Jugoslaviji potrebna medicinska pomoć zbog psiholoških trauma izazvanih ratom.
2009. – Iz SAD je za Njemačku deportovan John Demjanjuk, bivši čuvar u nacističkom logoru smrti u Poljskoj, osumnjičen za ubistvo 29.000 Jevreja tokom Drugog svjetskog rata.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.