1702. – Objavljene su prve novine na engleskom jeziku The Daily Courant u Londonu.
1851. – U Veneciji je prvi put izvedena Verdijeva opera “Rigoleto”.
1913. – Velika Britanija i Njemačka postigle sporazum o granicama afričkih kolonija Nigerije i Kameruna.
1915. – U Čikagu je završen prvi jugoslovenski narodni sabor, na kojem je 468 delegata iz SAD i Kanade podržalo ujedinjenje svih jugoslovenskih naroda u zajedničku državu Jugoslaviju. Iseljenici su u rezoluciji istakli da jedini spas vide “u kidanju svake veze sa Austro-Ugarskom” i formiranju jedinstvene države svih Jugoslovena.
1915. – Velika Britanija počela blokadu Njemačke u Prvom svjetskom ratu.
1917. – Britanske trupe su zauzele Bagdad u Prvom svetskom ratu.
1920. – Emir Faisal proglašen je kraljem nezavisne Sirije.
1941. – Kongres SAD, na inicijativu predsjednika Franklina Roosevelta, usvojio Zakon o zajmu i najmu, kojim je omogućeno državi da sve ratne materijale “proda, prenese, zamijeni, pozajmi, da pod zakup ili na bilo koji drugi način da vladi one zemlje čija je odbrana od vitalnog značaja za odbranu SAD”. Tim zakonom je Velika Britanija dobila znatnu oružanu pomoć u Drugom svjetskom ratu, a SAD su zvanično ostale izvan rata.
1975. – U Lisabonu ugušena pobuna padobranskih jedinica protiv ljevičarske vojne vlade, a bivši predsjednik general Antonio Ribeiro de Spinola je s grupom oficira pobjegao u Španiju. Sutradan je obrazovan Savjet revolucije radi nastavljanja revolucionarnog procesa započetog 25. aprila 1974. obaranjem diktatorskog režima koji je u nasljeđe ostavio Antonio de Oliveira Salazar.
1976. – Bivši predsjednik SAD Richard Nixon priznao da je 1970. naredio Centralnoj obavještajnoj agenciji da spriječi Salvadora Allendea da postane predsjednik Čilea. CIA je prilikom rušenja Allendea 1973. obilato pomogla vojnu zavjeru generala Augusta Pinocheta.
1981. – Pod parolom “Kosovo – republika” u Prištini su izbile studentske demonstracije kosovskih Albanaca, koje su u narednim sedmicama zahvatile cijelo Kosovo. To je bilo prvi put da su kosovski Albanci masovno podržali ideju o nezavisnoj kosovskoj republici.
1985. – Mihail Gorbačov dan poslije smrti Konstantina Černjenka izabran za generalnog sekretara Centralnog komiteta vladajuće Komunističke partije SSSR.
1990. – Parlament Litvanije objavio nezavisnost te sovjetske baltičke republike od Moskve.
1990. – Čileanski diktator general Augusto Pinochet poslije više od 16 godina prepustio je predsjednički položaj Patriciu Aylwinu, ali je zadržao komandu nad oružanim snagama.
1991. – U Beogradu su dan poslije krvavih nereda izbile demonstracije studenata, kojima su se pridružili i srednjoškolci. Tokom “plišane revolucije” do 14. marta su demonstracije podržavali i lideri opozicije i mnoge ugledne ličnosti javnog i kulturnog života Beograda i Srbije. Studenti su tražili oslobađanje svih uhapšenih u demonstracijama 9. marta, krivično gonjenje vinovnika krvoprolića, ostavke ministara unutrašnjih poslova Radmila Bogdanovića i urednika TV Beograd, koje su ubrzo potom i uslijedile.
1998. – Predsjednik Indonezije Suharto, uprkos snažnim studentskim protestima, započeo sedmi petogodišnji mandat, ali je ubrzo prinuđen da podnese ostavku na položaj šefa države.
2003. – Prvi stalni Međunarodni krivični sud inaugurisan u Hagu polaganjem zakletve 18 sudija pred predsjednikom Skupštine stranaka Suda – jordanskim princom Zeidom Raradom al Huseinom. Svečanom činu prisustvovali holandska kraljica Beatrisa, generalni sekretar UN Kofi Anan, te oko 550 predstavnika država stranaka Rimskog statuta, među kojima su bili i ministar inostranih poslova BiH Mladen Ivanić i ambasador BiH u Holandiji Željko Jerkić.
2003. – Vrhovni sud Japana odbio je zahtjev 42 Kineza za obeštećenje za vrijeme koje su proveli na prisilnom radu u Japanu, tokom II svjetskog rata, uz obrazloženje da je to bilo jako davno.
2006. – Bivši jugoslovenski predsjednik Slobodan Milošević umro je u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala, gdje mu se sudilo za ratne zločine. Sahranjen je u dvorištu porodične kuće u Požarevcu.
2014. – Krimski parlament proglasio je nezavisnost tog poulostrva od Ukrajine, pet dana uoči referenduma o pripajanju te teritorije Rusiji.
2015. – Kuba i SAD ponovo su uspostavile telefonske linije koje su od 1999. bile u prekidu.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.