1887. – U milanskoj Skali prvi put je izvedena Verdijeva opera “Otelo”.
1900. – Ruska carska vlada opozicijskim je studentima odredila prisilnu obvezu služenja u vojsci.
1917. – Usvajanjem novog ustava, Meksiko je postao federativna republika od 28 saveznih država. Proklamovana je agrarna reforma, crkva je odvojena od države, priznato je pravo radnika da se organizuju u sindikate, štrajkuju i učestvuju u podjeli profita, uvedeno je osmočasovno radno vrijeme.
1936. – Premijerno je prikazan Chaplinov film Moderna vremena.
1941. – Nacistička Njemačka je, u Drugom svjetskom ratu, u Berlinu, na tajnom sastanku šefa diplomatije Joakima fon Ribentropa sa specijalnim izaslanikom jugoslovenske vlade Danilom Gregorićem, izvršila jak pritisak na vladu Kraljevine Jugoslavije da pristupi Trojnom paktu, što je ona i učinila 25. marta 1941. u nadi da će izbjeći rat.
1958. – Gamal Abdel Nasser izabran je za prvog predsjednika Ujedinjene arapske republike.
1971. – Apollo 14 sletio na Mjesec.
1983. – U Lionu je poslije izručenja iz Bolivije uhapšen ratni zločinac Klaus Barbie, jedan od šefova Gestapoa u okupiranoj Francuskoj u Drugom svjetskom ratu. Barbi, nazvan “dželatom iz Liona”, skrivao se u Boliviji 32 godine.
1988. – Vrhovni sud SSSR je ukinuo presudu kojom su u martu 1938. u vrijeme Staljinovih “čistki” osuđeni i potom ubijeni Nikolaj Buharin, Aleksej Rikov i niz drugih visokih sovjetskih partijskih i državnih rukovodilaca. Oni su potom posmrtno rehabilitovani.
1990. – Sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov na partijskom plenumu rekao da Komunistička partija mora da se odrekne monopola na vlast.
1994. – U minobacačkom napadu Vojske Republike Srpske s položaja na Mrkovićima stradalo 68 građana Sarajeva na pijaci Markale. Ranjeno je preko 140 ljudi. Granata od 120 mm pogodila je krov jedne tezge i izazvala masakr. Za ovaj zločin na doživotnu robiju pred Tribunalom u Haagu osuđen je general VRS Stanislav Galić.
1997. – Tri najveće švajcarske banke osnovale su, pod snažnim međunarodnim pritiskom, fond od sto miliona švajcarskih franaka za žrtve holokausta. Pritisak je uslijedio nakon otkrića da su švajcarske banke sarađivale s njemačkim nacistima u Drugom svjetskom ratu u skrivanju novca i dragocijenosti od zatočenih i ubijenih Jevreja.
1997. – U akcijama beogradske policije protiv mirnih protesta građana zbog fasifikovanja izbornih rezultata, između 2. i 5. februara uhapšeno je oko 100, a povrijeđeno više od 300 demonstranata. Svakodnevne demonstracije su nastavljene.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.