[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2026\/02\/03\/na-dan-67.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2026\/02\/03\/100x73\/na-dan-67.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2026\/02\/03\/na-dan-67.jpg","size":"184.29","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]

Dogodilo se na današnji dan

 

1451. – Mehmed II. Osvajač postao je turskim sultanom. Uz Sulejmana Veličanstvenog bio je jedan od najpoznatijih osmanskih vladara. Zapravo, Mehmed II. Osvajač je bio pradjed Sulejmana Veličanstvenog u izravnoj muškoj liniji.

1830. – Oslobodilački rat Grka protiv Turaka okončan je na mirovnoj konferenciji u Londonu proglašenjem Grčke nezavisnom kraljevinom. Uspjesi ustanika i pritisak Rusije, Francuske i Velike Britanije nagnali su Otomansko carstvo – koje je osvojilo Grčku poslije pada Carigrada 1453. – da joj mirom u Jedrenu 1829. prizna nezavisnost, ali je sjever Grčke oslobođen tek odlukom Berlinskog kongresa, poslije turskog poraza u ratu s Rusijom 1877. i 1878.

1876. – Albert Spalding otvorio je tvornicu koja je počela proizvoditi prve službene lopte za baseball, tenis, košarku, golf i nogomet.

1915. – U Sarajevu je obješen učitelj Veljko Čubrilović, član Mlade Bosne i jedan od atentatora 28. juna 1914. na austrougarskog prestolonasljednika nadvojvodu Franca Ferdinanda.

1915. – Potpomognuta njemačkom i austrougarskom artiljerijom, turska vojska u Prvom svjetskom ratu prešla Sinajsko poluostrvo i iznenada napala Britance na Sueckom kanalu. Turski prepad, ponovljen i 1916, prinudio je britansku komandu da u Egipat dopremi dvije divizije Indusa, s kojima je prešla u ofanzivu i do kraja 1916. zauzela El Ariš i Sinaj, a zatim i cijelu Palestinu.

1916. – Tristan Tzara objavio je manifest dadaizma u Zurichu, potaknuvši lavinu inventivnih umjetničkih pravaca u slijedećih nekoliko godina.

1917. – SAD u Prvom svjetskom ratu prekinule diplomatske odnose s Njemačkom, poslije saopštenja Berlina da će otpočeti neograničeni podmornički rat.

1919. – Održana je prva sjednica Lige naroda, preteče današnjih Ujedinjenih nacija.

1943. – Britanski avioni u Drugom svjetskom ratu bombardovali njemački grad Hamburg.

1945. – 1000 savezničkih bombardera tipa Boeing B-17 su izvršili jedan od najjačih napada na glavni grad nacističke Njemačke.

1958. – Potpisan sporazum o ekonomskoj uniji Belgije, Holandije i Luksemburga, kojim je predviđena potpuna privredna integracija triju zemalja.

1959. – U najtežoj avionskoj nesreći u istoriji Rock and Rolla poginula su tri slavna muzičara. Buddy Holly, Ritchie Valens i J. P. Richardson (The Big Bopper) putovali su toga dana u Minnesotu. Srušili su se nakon samo desetak kilometara leta u kukuruzište sjeverno od aerodroma. U pjesmi “Američka pita” današnji tragični dan nazvan je “The day the music died” (“Dan kada je muzika umrla”).

1959. – Aljaska je priznata kao 49. država Sjedinjenih Američkih Država.

1966. – Na Mjesec se spustila prva letjelica lansirana sa Zemlje – sovjetski vasionski brod bez ljudske posade “Luna 9”, poslije čega je počela da emituje TV signale.

1967. – U Australiji je izvršena posljednja smrtna kazna.

1969. – Yasser Arafat (1929.- 2004.) je izabran za vođu Palestinske oslobodilačke organizacije.

1972. – U gradu Sapporu, u Japanu, po prvi put u Aziji, otvorene su Zimske olimpijske igre.

1990. – Umro je Đuro Basler, jugoslavenski i bosanskohercegovački historičar, arheolog i konzervator.

1992. – Predsjednik Argentine Carlos Menem potpisao dekret o otvaranju svih dokumenata o nacistima koji su poslije Drugog svjetskog rata pobjegli u Južnu Ameriku.

1994. – Vijeće sigurnosti postavilo je Hrvatskoj rok od 2 sedmice da izvuče trupe svoje regularne vojske iz Bosne i Hercegovine ili da se suoči s posljedicama.

1994. – Predsjednik SAD Bill Clinton ukinuo trgovinski embargo zaveden protiv Vijetnama 1975, poslije američkog vojnog poraza u toj zemlji.

1996. – Pripadnici međunarodnih mirovnih snaga za održavanje mira, njih 57.000, na osnovu odluka Dejtonskog mirovnog sporazuma, stigli u Bosnu i Hercegovinu.

1997. – Češki pisac Bohumil Hrabal poginuo skočivši s petog sprata bolnice u Pragu u kojoj je liječen od artritisa. Nastavljajući tradiciju Jaroslava Hašeka, u djelima je intenzivno osvjetljavao tragično-groteskne trenutke ljudske egzistencije. Na osnovu njegove novele “Strogo kontrolisani vozovi” Jirži Mencl je snimio istoimeni film koji je 1968. dobio nagradu “Oskar”. Ostala djela: zbirke pripovijedaka “Govori ljudi”, “Biser na dnu”, “Časovi igranja za starije i iskusnije”, “Oglas na kuću u kojoj više ne želim da živim”, “Vašarske pjesme o ubistvu i legende”, “Praznik visibaba”.

1998. – Carlos Westendorp donio odluku o nametanju Zakona o zastavi BiH, kojim je proglasio sadašnju zastavu Bosne i Hercegovine.

2004. – Pred Haškim tribunalom počelo suđenje bivšem predsjedniku Skupštine RS Momčilu Krajišniku, optuženom za genocid, zločin protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u BiH, u periodu od 1. jula 1991. do 30. decembra 1992. godine.

2015. – Međunarodni sud pravde u Haagu odbacio je tužbu Hrvatske protiv Srbije za genocid, kao i protutužbu Srbije protiv Hrvatske.

Podijelite ovaj sadržaj!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!