69. – Rimskog cara Servija Sulpikijusa Galbu ubili su u Rimskom forumu pobunjeni pretorijanci, koji su 68. oborili s vlasti i njegovog prethodnika na prijestolu Nerona, prinudivši ga na samoubistvo.
1535. – Engleski kralj Henry Osmi preuzeo je titulu “poglavara Crkve” u Engleskoj i raskinuo veze sa rimokatoličkom crkvom i papom, koji mu nije dozvolio razvod od Katarine Aragonske i ženidbu sa Anom Bolen. Bolen – majka kraljice Elizabete Prve – pogubljena 1536. pod optužbom za izdaju. Bila je druga od šest žena Henrya Osmog.
1777. – Sjevernoamerička država Vermont proglasila je nezavisnost od Velike Britanije i postala republika, koja je 1791. ušla u sastav SAD.
1804. – Počela sječa srpskih knezova i viđenijih ljudi u Beogradskom pašaluku poslije žalbe knezova turskom sultanu Selimu Trećem na zulum dahija. Dahije su uz pomoć jednog trgovca iz Zemuna saznale imena knezova koji su potpisali žalbu i za samo tri sedmice pogubili su oko 150 ljudi u Srbiji, uključujući Aleksu Nenadovića, Iliju Birčanina, Hadži-Ruvima, Marka Čarapića, Janka Gagića i Hadži-Đeru, pogubljenog šest dana pred početak sječe knezova. Dahije su time pokušale da uguše otpor, ali je sječa samo ubrzala dizanje Prvog srpskog ustanka i izbor Đorđa Petrovića – Karađorđa u Orašcu 14. februara 1804. za ustaničkog vođu.
1919. – Ubijeni su Rosa Luxemburg i Karl Liebknecht, vođe njemačkog radničkog pokreta. Ubijeni su na osnovu naloga njemačke vlade i ubice su ostale nekažnjene.
1920. – Na trećoj konferenciji balkanskih socijaldemokratskih partija u Sofiji osnovana je Balkanska komunistička federacija – Savez komunističkih partija Bugarske, Grčke, Jugoslavije i Rumunije – kao dio Komunističke internacionale.
1942. – U Londonu je u Drugom svjetskom ratu potpisan nacrt Balkanske unije, sporazum grčke i jugoslovenske izbjegličke vlade o uzajamnoj pomoći u borbi za obnovu monarhije.
1942. – U istočnoj Bosni je otpočela Druga ofanziva protiv partizana u Drugom svjetskom ratu, tokom koje je više od 35.000 njemačkih vojnika, kao i vojske tzv. NDH, do 7. februara ovladalo komunikacijama, ali su poslije prolaska glavnine neprijateljskih snaga partizani ponovo zaposjeli izgubljene dijelove slobodne teritorije.
1943. – Ministarstvo odbrane SAD-a svečano otvara svoje sjedište – Pentagon, u Arlingtonu, država Virginia.
1943. – Amerikanci su poslije višemjesečnih ogorčenih vazdušnih, pomorskih i kopnenih borbi izbacili u Drugom svjetskom ratu japanske trupe sa strateški važnog pacifičkog ostrva Gvadalkanal, čime je zaustavljeno njihovo napredovanje prema Australiji.
1969. – Poletio je sovjetski kosmički brod “Sojuz 5” s trojicom kosmonauta, koji se potom spojio sa “Sojuzom 4”, lansiranim prethodnog dana, što je bilo prvo spajanje kosmičkih letjelica s ljudskom posadom u orbiti oko Zemlje.
1971. – Asuansku branu u Egiptu na rijeci Nil otvorili su egipatski predsjednik Anvar el Sadat i predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR Nikolaj Podgorni. Izgradnja tog kapitalnog objekta hidroenergentskog i melioracionog sistema trajali su 11 godina.
1986. – Sovjetski lider Mihail Gorbačov saopštio plan za “oslobađanje Zemlje od nuklearnog oružja za 15 godina”.
1992. – Europska zajednica priznaje dvije bivše republike jugoslovenske federacije, Sloveniju i Hrvatsku, kao nezavisne države.
1993. – SAD su naredile pomorsku blokadu Haitija, pravdajući to opasnošću “masovnog gubitka života u moru” zbog talasa izbjeglica iz te zemlje u Karipskom moru.
2000. – Željko Ražnatović Arkan, srbijanski kriminalac, ratni profiter, komandant paravojnih formacija Srpska dobrovoljačka garda (“Arkanovi tigrovi”) ubijen je u Hotelu Interkontinental u Beogradu. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu podigao je optužnicu protiv Ražnatovića, objavljenu u martu 1999. godine.
2001. – Počinje projekt Wikipedia na engleskom jeziku, a dva mjeseca kasnije i na francuskom.
2007. – Euro postao valuta u Sloveniji.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.