[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2025\/12\/02\/na-dan-89.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2025\/12\/02\/100x73\/na-dan-89.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2025\/12\/02\/na-dan-89.jpg","size":"90.07","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]

Dogodilo se na današnji dan

 

1804. – Papa Pio VII u Parizu krunisao Napoleona Bonapartu za cara Francuske.

1805. – Napoleon je pobijedio kod Austerlitza. Mjesto Austerlitz, po kojem se zove bitka, danas se nalazi u sastavu Republike Češke, točnije Moravske kao njenog istočnog dijela. Austerlitz je nekadašnji njemački naziv za gradić koji se danas zove Slavkov. Bitku kod Austerlitza nazivaju i Bitkom triju careva, jer su na bojnom polju službeni zapovjednici vojski bili – francuski car Napoleon, ruski car Aleksandar i austrijski car Franjo. U stvarnosti Napoleon doista jest osobno zapovijedao svojom vojskom, no austrijski car Franjo nije bio profesionalni strateg, pa je samo nominalno bio na čelu vojske. Austrijsku je vojsku zapravo vodio princ Johann von Liechtenstein, a cjelokupnom rusko-austrijskom silom zapovijedao je poznati maršal Kutuzov.

1812. – Nastao je ludistički pokret u Velikoj Britaniji, pokret protiv industrijalizacije.

1823. – Proglašena Monroeova doktrina o nemiješanju SAD-a u poslove izvan zapadne hemisfere.

1848. – Austrijski car Ferdinand I je abdicirao u korist Franca Jozefa I.

pointilizma.

1859. – Izvršena je smrtna kazna vješanjem nad američkim borcem za ukidanje ropstva Johnnom Brownom, što je dovelo do zaoštravanja borbe između abolicionista i robovlasnika uoči Američkog građanskog rata (1861.-1865).

1914. – Austrougarska vojska u Prvom svjetskom ratu okupirala Beograd, ali je ubrzo prinuđena da ga napusti poslije velikog poraza koje su joj srpske trupe nanijele u Kolubarskoj bici.

1920. – Po Aleksandropolskom ugovoru Armenija ustupa dio teritorije Turskoj, komunisti preuzimaju vlast u glavnom gradu Jerevanu i proglašavaju Sovjetsku republiku.

1942. – Na Sveučilištu u Chicagu uspješno je pokazana prva kontrolirana nuklearna reakcija, koja je niti tri godine kasnije našla svoju strašnu primjenu u bombama bačenima na Hiroshimu i Nagasaki.

1943. – Odlukom Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije, na području Pljevalja u Drugom svjetskom ratu od vojnika italijanskih divizija “Venecija” i “Taurinenze” formirana italijanska partizanska divizija “Garibaldi” i stavljena pod komandu štaba Drugog udarnog korpusa Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije.

1945. – Na zajedničkoj sjednici oba doma Ustavotvorne skupštine usvojen jugoslovenski Ustav.

1949. – Univerzitet u Sarajevu zvanično počeo sa radom.

1950. – Odlukom UN-a bivša italijanska kolonija Ertitreja ušla je u sastav Etiopije kao autonomna oblast.

1954. – Američki Senat izrekao je javni prijekor senatoru Josephu R. McCarthyju zbog njegovog svirepog ponašanja tokom istržnog postupka protiv hiljada ljudi koji su bili osumnjičeni da su komunisti.

1956. – Fidel Castro, s manjom grupom kubanskih revolucionara, iskrcao se na Kubu i počeo borbu koja je okončana rušenjem diktatorskog Batistinog režima.

1961. – Fidel Castro najavio je uvođenje komunizma na Kubu.

1971. – Osnovana je federacija Ujedinjenih Arapskih Emirata od šest emirata u Persijskom zalivu: Abu Dabi, Dubai, Šardža, Adžman, Um al Kajvajn i Fudžajra. U februaru 1972. federaciji se pridružio i Ras al Kajma.

1971. – Sovjetski vasionski brod bez ljudske posade “Mars 3” spustio se na Mars.

1979. – Iranci, velikom većinom, izglasali novi Ustav koji daje apsolutnu moć ajatolahu Ruhollahu Khomeiniju.

1982. – Hirurg William de Vries implementirao je na klinici Univerziteta Juta u američkom gradu Salt Lake Cityju prvo vještačko srce od poliuretana. Pacijent, penzionisani zubar Barney Clark, živio je s tim srcem 112 dana.

1992. – Pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane spalili sela Šićenica i Baljevac, kod Trebinja, i više sela kod Stoca, nastanjenih pretežno srpskim stanovništvom.

1993. – U pucnjavi prilikom pokušaja hapšnja kolumbijska policija je ubila šefa medeljinskog kartela kokaina Pabla Escobara.

1995. – Predsjednik Federacije BiH Krešimir Zubak dao ostavku na svoj položaj.

1998. – Pripadnici SFOR-a uhapsili su u Bijeljini Radoslava Krstića, aktivnog generala Vojske Republike Srpske, i predali ga Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu. Haški sud optužio je Krstića za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. i osudio ga 2. avgusta 2001. na 46 godina zatvora.

2000. – U Čileu je podignuta optužnica protiv bivšeg vojnog lidera ove zemlje generala Augusta Pinochea.

2003. – Haški tribunal izrekao kaznu od 27 godina zatvora Momiru Nikoliću, osuđenom za zločin protiv čovječnosti nad muslimanima iz zaštićene zone Srebrenica u julu 1995.

2004. – U Sarajevu izvršena predaja nadležnosti sa SFOR-a na EUFOR i uspostavljen Štab NATO-a, čime je i zvanično okončana Misija Multinacionalnih snaga za stabilizaciju mira u BiH.

Podijelite ovaj sadržaj!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!