1501. – Portugalski pomorac Pedro Álvares Cabral vratio se s putovanja na kom je zaposjeo područje današnjeg Brazila i nazvao ga Ilha de Vera Cruz. Prva naselja na tom području Portugalci osnovali 1521.
1537. – Na povratku u Španiju umro je španski istraživač Pedro Mendoza. Bio vođa ekspedicije za istraživanje Južne Amerike koja je stigla do područja Rio de la Plata. 1536. osnovao Buenos Aires.
1848. – Počeo je Junski ustanak pariskih radnika zbog izbacivanja socijalista iz privremene vlade i zatvaranja narodnih radionica. Ustanak za tri dana ugušio general Louis-Eugène Cavaignac.
1875. – Poslije napada hajduka pod vođstvom Pere Tunguza na turski karavan u Binšini, izbio je Nevesinjski ustanak, najveći protiv Otomanskog carstva u BiH. Ustanak se brzo širio i poslije mjesec dana je buknuo i u Bosanskoj krajini, a Crna Gora je svim sredstvima pomagala ustanike. U nekoliko bojeva ustanici su odnijeli pobjede, najveću na Muratovici, gdje su Turci 10. i 11. novembra 1875. izgubili 1.325 ljudi. Ustanak je zainteresovao Evropu za stanje u zemljama pod turskom vlašću. Srbija i Crna Gora su u ljeto 1876. objavile rat Otomanskom carstvu u koji se 1877. uključila Rusija. Rat je završen Sanstefanskim mirom, donekle revidiranim 1878. na Berlinskom kongresu.
1894. – Na kongresu u Parizu osnovan je Međunarodni olimpijski odbor sa idejom da se oživi natjecanje iz perioda stare Grčke, ali sa modelom sportskog svjetskog natjecanja najvišeg ranga. Odlučeno je da će domaćin Prvih Olimpijskih igara biti Atena 1896. godine.
1943. – U Londonu je u Drugom svjetskom ratu, pod predsjedništvom premijera Winstona Churchilla, na sastanku štabova britanske armije radi utvrđivanja planova za ratne operacije u Italiji i na Sredozemlju, odlučeno je da se Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije pozove da sadejstvuje, vezujući na svom bojištu što više fašističkih snaga.
1947. – U SAD usvojen Taft–Hartleyjev zakon, kojim je ograničeno pravo radnika da organizuju štrajkove i primoran sindikat da isključi prokomunističke rukovodioce. Šefu države je dato pravo da na 80 dana suspenduje svaku štrajkačku akciju koju ocijeni opasnom za nacionalnu bezbjednost, a ubrzo je antikomunistička histerija dostigla neslućene razmjere kampanjom republikanskog senatora Josepha McCarthyja.
1956. – Pukovnik Gamal Abdel Naser izabran za predsjednika Egipta.
1970. – Japanski studenti u Tokiju se sukobili s policijom tokom velikih demonstracija protiv produženja američko-japanskog pakta za bezbijednost.
1990. – Prvi moldavski parlament potpisuje Deklaraciju o suverenitetu. Bio je to samo jedan u nizu događaja koji su prethodili proglašenju neovisnosti države 1991. godine.
1994. – Južna Afrika – poslije decenija međunarodne izolacije zbog politike aparthejda – vraćena u Generalnu skupštinu UN.
1999. – Lansiran Chandra, NASA-in satelit za promatranje svemira u rendgenskom dijelu spektra.
2001. – Na prvoj donatorskoj konferenciji koju je organizovao Savjet ministara BiH, prikupljeno je dva i po miliona KM za pomoć u povratku izbjeglica.
2004. – Međunarodni krivični sud pokrenuo je prvu zvaničnu istragu. Predmet istrage bili ratni zločini u Demokratskoj Republici Kongo, od jula 2002, u provinciji Ituri, gdje je u sukobima poginulo najmanje 5.000 ljudi. Procenjuje se da je tokom desetogodišnjeg građanskog rata u Kongu stradalo više miliona ljudi.
2016. – Glasači na referendumu Ujedinjenog Kraljevstva o članstvu u Evropskoj uniji sa 51.89% glasova izglasali izlazak iz Evropske unije.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.