1481. – Bajazid II. postaje sultan poslije smrti oca Mehmeda II.
1494. – Kristofor Kolumbo otkrio je na svom drugom putovanju kao prvi Evropljanin karipski otok Jamajku, koji će biti imenovan od strane Španaca kao Santiago.
1500. – Putujući na zapad, portugalski moreplovac Pedro Alvares Cabral je na putu ka Indiji otkrio Brazil i proglasio ga posjedom Portugalije.
1791. – Poljski Sejm proglasio je Svibanjski ustav, prvi moderni ustav u Europi.
1841. – Novi Zeland je proglašen britanskom kolonijom.
1895. – Teritorije u posjedu Britanske južnoafričke kompanije, južno od rijeke Zambezi dobile su naziv Rodezija.
1919. – Kraj Bavarske sovjetske republike u Münchenu.
1922. – U Parizu je osnovana Međunarodna željeznička unija, među čijim osnivačima su bile i Jugoslovenske željeznice.
1936. – U Jagodini su u organizaciji Narodnog fronta slobode održane najmasovnije antifašističke demonstracije u Pomoravlju između dva svjetska rata.
1939. – Smijenjen je sovjetski ministar inostranih poslova Maksim Litvinov, a novi ministar je postao Vjačeslav Molotov koji je krajem avgusta te godine sa nacističkom Njemačkom potpisao pakt o nenapadanju.
1945. – Dan oslobođenja Rijeke od nacifašističke vlasti.
1945. – Britanci su u Drugom svjetskom ratu zauzeli Rangun, glavni grad tadašnje Burme (danas Mjanmar), oslobodivši ga japanske okupacije.
1946. – U Tokiju je počelo zasijedanje Međunarodnog vojnog suda za Daleki istok, koji je sudio japanskim ratnim zločincima iz Drugog svjetskog rata. U procesu, koji je trajao do novembra 1948, od 28 okrivljenih, sedam je osuđeno na smrt, 16 na doživotni zatvor, a ostali na kraće kazne.
1968. – Nakon upada policije u Sorbonu, počinju neredi u pariškoj Latinskoj četvrti, koji prerastaju u revoluciju svibnja 1968. Studentski protesti ubrzo su zahvatili i druge evropske zemlje, a protest je prerastao u revolt protiv građanskog društva.
1971. – Walter Ulbricht se povukao s mjesta generalnog sekretara komunističke partije istočne Njemačke. Zamijenio ga je Erich Honecker.
1996. – Delegati 55 zemalja saglasili su se na konferenciji UN u Ženevi o novim pravilima korišćenja nagaznih mina, ali nisu prihvatili njihovu potpunu zabranu.
2006. – Žalbeno vijeće Međunarodnog suda u Hagu potvrdilo presude Mladenu Naletiliću – Tuti i Vinku Martinoviću – Šteli, koji su osuđeni na 20, odnosno 18 godina zatvora zbog učestvovanja u etničkom čišćenju Bošnjaka na području Mostara od aprila 1993. do januara 1994. godine.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.