Politika / BiH

“Možete li zamisliti šta bi Amerikanci uradili kada bi im neki strani birokrata iz druge države rekao da ne smiju slaviti 4. juli?”, upitao je Rod Blagojević u objavi, nazvavši takvu situaciju “šokantnom, ali istinitom”. Kritikovao je Christiana Schmidta, visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, tvrdeći da je zaprijetio krivičnim gonjenjem svima u RS-u koji obilježavaju neustavni 9. januar, neustavni dan RS-a. Blagojević je tu situaciju uporedio s hipotetičkom zabranom Amerikancima da obilježavaju 4. juli. 

Bivši guverner američke savezne države Illinois Rod Blagojevich, najpoznatiji po korupcionaškom skandalu i kaznenoj presudi koji danas djeluje kao lobista za interese predsjednika SNSD-a i bivšeg osuđenog predsjednika RS-a Milorada Dodika u Washingtonu, oglasio se na društvenoj mreži X povodom obilježavanja pravoslavnog Božića u RS-u, iznijevši niz teških optužbi na račun međunarodne zajednice i uloge visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Retorika za predsjednika

Blagojević je naveo da su, kako je napisao, “srpski narod u RS-u prije dva dana obilježili Božić prema istočno-pravoslavnoj tradiciji, moleći se za mir, dobru volju i bratstvo”, te poručio da je važno da američka javnost zna za, kako tvrdi, “pokušaje uništavanja RS-a”.

U objavi je RS opisao kao “odan i vjerni bastion judeo-kršćanskih vrijednosti na Zapadnom Balkanu”, tvrdeći da se nad srpskim narodom već tri decenije provodi politička i institucionalna nepravda.

Blagojević je naveo da je, 30 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, “srpska kršćanska manjina i dalje pod upravom neizabranog stranog administratora s neograničenim i neustavnim ovlastima”.

Posebno se osvrnuo na ulogu visokog predstavnika, tvrdeći da on “postepeno razgrađuje autonomiju RS-a s ciljem ukidanja njenog samoupravljanja”.

Prema Blagojeviću, krajnji cilj tog procesa je, kako navodi, “utapanje srpske kršćanske manjine u muslimansku većinu pod iranskim utjecajem, u samom srcu Evrope”, uobičajena retorika koja se uklapa u poznate alarmističke narative i za koju analitičari smatraju da je usmjerena ka publici bliskoj predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu, a koju i Dodik u posljednje vrijeme sve više koristi. A ključne riječi su im ugroženi kršćani, agresivni muslimani, a sada i Iran.

Dodik je prekršio dogovor

Ustavni sud Bosne i Hercegovine ranije je proglasio 9. januar neustavnim, te je njegovo obilježavanje u suprotnosti s odlukama najviše sudske instance u državi. Uprkos tome, vlasti u RS-u godinama nastavljaju obilježavati neustavni dan RS-a, što redovno izaziva političke reakcije i upozorenja domaćih i međunarodnih institucija.

U američkom narativu, 4. juli simbolizira raskid s kolonijalnom vlašću i stvaranje demokratske države. 

"Blagojevich je 9. januar, koji je Ustavni sud Bosne i Hercegovine poništio kao 'praznik' jer simbolizira početak genocida nad Bošnjacima i drugim nesrbima, groteskno uporedio s 4. julom – Danom nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država. A 9. januar  doslovno označava početak prvog genocida u Evropi nakon 1945. godine i vezan je za ubistva, torture, silovanja i masovne zločine", ocjenjuje politolog Jasmin Mujanović.

"Upoređivanje tog dana s američkim nacionalnim praznikom,  predstavlja izuzetno odvratan čin za bilo kojeg američkog državljanina – čak i kada je riječ o plaćenom lobisti režima koji otvoreno radi na razbijanju Bosne i Hercegovine", smatra Mujanović.

Ocjenjuje on da je Dodik prekršio dogovor vezan za odluku Sjedinjenih Američkih Država da krajem prošle godine ukinu sankcije Dodiku i njegovom okruženju – uz navodne garancije da će on ublažiti napade na državu Bosnu i Hercegovinu i Dejtonski mirovni sporazum.

"Paramilitarni defile, ali i njegova medijska turneja koja ga je pratila, jasno su pokazali da lider Rs-a nema namjeru odustati od projekta razgradnje države Bosne i Hercegovine i potkopavanja Dejtona," jasan je Mujanović.

Potvrdio je to i Dodik u svom govoru 9. januara u Banjoj Luci gdje je ponovo poslao zapaljive političke poruke, veličajući osuđene ratne zločince poput Radovana Karadžića i Ratka Mladića za koje je kazao kako su pred Haaškim sudom “odgovarali bez krivnje”.

Kazao je Dodik i da “jedan narod zaslužuje jednu državu i od te ideje nećemo odustati”.

Pojasnio je kako je kao ustupak za ukidanje američkih sankcija promijenio njegov pristup “ali ne i cilj” od kojeg nije odustao.

Pri tom računa i na oslabljeni utjecaj Europske unije te se nada potpori američkog predsjednika Donalda Trumpa.