Vijesti / BiH

Nakon što su Kanada, Australija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Portugal službeno priznali Državu Palestinu, a Francuska najavila da će to učiniti na samitu Ujedinjenih nacija (UN), svjetska pažnja ponovo je usmjerena na pitanje palestinske državnosti i mogućnosti trajnog mira na Bliskom istoku. Međutim, vanjskopolitički analitičar i bh. diplomata Zlatko Dizdarević upozorava da su ovakvi potezi samo formalni i da neće imati neposredan uticaj na svakodnevni život Palestinaca, niti će donijeti konkretne promjene na terenu.

- Priznanje palestinske države neće se odraziti ni na kakav poseban način na živote, sudbine i katastrofe koji proživljaju ljudi u Palestini, jer su sve zemlje koje priznaju Palestinu imale hiljadu načina da zaustave stradanja, ali nisu uradile ništa - ističe Dizdarević u izjavi za Fenu.

Iako odluke o priznavanju predstavljaju diplomatski zaokret velikih zapadnih sila, koje su se pridružile više od 145 država članica UN-a u priznanju Palestine, ugledni vanjskopolitički analitičar s bogatom karijerom u novinarstvu i diplomatiji, nije optimista.

On kaže da se ništa suštinski neće promijeniti dok se u svijetu ne stvori dovoljno snažan otpor prema politici Izraela.

- Ne može se ništa napraviti bez brutalnog zaustavljanja Izraela u toj operaciji, odnosno bez postizanja pritiska na one koji podržavaju Izrael, počevši od SAD-a, da na to pristanu - naglašava.

Dizdarević, koji više od 35 godina proučava Bliski Istok, od čega je 12 godina proveo na terenu kao dopisnik, također smatra da stvaranje palestinske države u trenutnim okolnostima nije realno te da ih treba mijenjati.

- Međutim, okolnosti se ne mijenjaju formalnim priznavanjem. One se mijenjaju definitivnom spremnošću, voljom i organizacijom da se urade konkretne stvari, a to su neupitno zaustavljanje svega što se u Palestini dešava - jasan je stav Dizdarevića.  

Također, smatra da je nužno donijeti jasnu i konačnu odluku da Palestina mora postojati kao suverena država, a ne kao neka vrsta kompromisnog rješenja ili "surogata" sa ograničenim pravima i statusom.

- Treće i ono najteže, u vezi čega sam pesimista, je planetarno vraćanje na temeljne vrijednosti, sisteme, organiziranost i parametre koji garantiraju pravedno rješenje - poručio je.  

Istaknuti bh. novinar, pisac i diplomata zaključuje da je "cijela planeta otklizala u jad i bijedu" te smatra da, osim pragmatičnih i pojedinačnih interesa, još uvijek ne postoji dovoljno snage, volje i organizacije da se potezi država koje priznaju palestinsku državu provedu na način koji bi donio stvarne promjene.

Osamdeseto zasjedanje Generalne skupštine UN-a započelo je 9. septembra 2025. Najvažniji dio sjednice u Njujorku, kada svjetski lideri drže govore, trajat će od 23. do 29. septembra.

Ove godine, Generalna skupština UN-a održava se u trenutku dubokih globalnih kriza, s posebnim fokusom na rat u Gazi i pitanje palestinske državnosti. U okviru zasjedanja, održava se i posebna konferencija o rješenju pitanja Palestine i Izraela, koju zajednički organiziraju Francuska i Saudijska Arabija.

Očekuje se da će tokom ove konferencije još nekoliko evropskih zemalja, uključujući Francusku, Belgiju, Maltu, Luksemburg, Andoru i San Marino, formalno priznati Državu Palestinu.

Ova priznanja dolaze nakon što je Generalna skupština UN-a nedavno usvojila rezoluciju kojom se podržava rješenje o dvije države i poziva na konkretne, vremenski određene i nepovratne korake ka okončanju sukoba.

Međutim, Izrael i SAD su najavili bojkot konferencije i oštro kritizirali najnoviji val priznanja.