Vijesti / BiH

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku (FZS), tokom 2024. godine u ovom entitetu rođeno je ukupno 15.375 djece, dok je umrlo 20.195 osoba. Time je prirodni priraštaj za prošlu godinu iznosio -4.820, što je samo nastavak višegodišnjeg trenda pada broja stanovnika koji je prisutna u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Prema najnovijim podacima FZS-a nema projmena ni u prvoj polovini 2025. godine. U periodu januar – juni rođeno je 6.786 beba, dok je umrlo 10.160 osoba.

O ovim zabrinjavajućim tendencijama razgovarali smo sa demografom Amerom Osmićem, profesorom na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

-Analizirajući i najnovije brojke, ali i mnoge prije, vidimo da se jako malo djece rađa, da nam previše ljudi umire, da nam enormno visok broj ljudi odlazi, a niko ne dolazi. To je neko pojednostavljeno sublimiranje. Kada analiziramo bilo kakvo kretanje stanovništva moramo pokušati praviti određene projekcije, šta je ono što nas čeka za 5, 10, 20 ili 50 godina. Upravo to je ono što zamjeram donosiocima odluka jer se nedostatak strateškog razvoja sa onim potencijalima koje imamo ili bismo trebali imati uzimajući u obzir brojke koje imamo na raspolaganju koje istina nisu nimalo pozitivne kada je riječ o mlađem stanovništvu. Dakle, ono što nedostaje jeste taj kratkoročni, srednjoročni i dugoročni strategijski pristup u oblasti demografije – kaže prof. Osmić.

Na naše polupitanje odnosno polukonstataciju da laički govoreći negativni trendovi ne mogu trajati zauvijek, odnosno da l i ćemo zaista izumrijeti, dobili smo jasan odgovor.

-Bh. stanovništvo će se smanjiti. To je činjenica. Da li će nestati? Neće! Imamo određeni broj mladih ljudi, oni koji su u radno aktivnoj situaciji i oni koji su u rodno sposobnoj situaciji, koji stvaraju brakove i stvaraju porodice i na osnovu toga bilježimo određeni nivo kontinuiteta koji je negativan i imaće dalekosežne posljedice na naš penzioni, zdrastveni, obrazovni sistem jer se mnogi mladi ljudi zbog osjećaja besperspektivnosti koja vlada u BiH posljednjih par decenija odlučuju da svoj život i centar zbivanje prebace trajno iz BiH negdje na zapad, najčešće u Njemačku koja je otvorila svoje tržište rada za naše stanovništvo – navodi naš sagovornik.

Na pitanje da li u oblaku crnih vijesti trenutno postoji „svjetlo na kraju tunela“, dobili smo pozitivan odgovor.

-Vlada FBiHje prvi put napravila dokument o demografskom razvoju i obnovi čime se prvi put problem demografije i budućnosti stanovništva ne tretira samo sa socijalnog aspekta odnosno da su potrebna određena davanja jer se ne može samo socijalnim naknadama dugoročno popraviti postojeći disbalanas. Prvi put se ovaj problem tretira kao „infrastrukturni“, i više stvari nisu „sarajevocentrične“ odnosno fokus nije samo na većim gradovima koji imaju jasno izgradjenu i bolju infrastrukturu u odnosu na manje sredine. U malim sredinama mnogi mladi ljudi ne mogu recimo ostaviti dijete u jaslicama jer jaslica uopšte nema. Dakle, ili moraju odustati od posla ili naći nekoga da čuva dijete – ilustruje Osmić.

Prema njegovim riječima potrebne su promjene u zdravstvenom, obrazovnom i sigurnosnom sistemu, a većinu tih stvari, uvjerava nas, pomenuta federalna Strategija je prepoznala.

-Ono što je bitno jeste da se iznos koji je predviđen za implementaciju mjeri u milijardama. Naravno, postavlja se pitanje da li smo mi u narednom periodu u stanju odvojiti novac za ove stvari, a novca ima, i to će biti jasna orjentacija donosioca odluka u BiH. Da li je njihova zabrinutost za demograsko stanje u BiH čisto deklarativna i panična samo za tv ekrane ili su zaista svjesni problema i žele da poboljšaju status svake osobe u BiH, a pogotovo onih mlađih od 40 godina koji stvaraju porodice i rađaju djecu. Ta populacija mora imati percepciju perspektive u BiH, a da bi to postigli potreban je rad svih sektora društvenog sistema – konkretan je naš sagovornik.

Na samom kraju smo pitali postoji li ikakva projekcija do kada će trajati ovaj negativni trend.

-To je pitanje od milion dolara. Mislim da nismo kao u društvo u mogućnosti narednih deset godina imati tu vrstu balansa u korist nataliteta. Moguće je da dođe do manje smrtnosti pa da na taj način dođe do ujednačavanja, ali ako broj umrlih ostane na postojećem nivou, a da se broj živorođenih povećava i na taj način se ujednačava, bojim se da to nećemo dostići sve do trenutka kada se perspektiva ne promjeni u smislu da je ovo sigurno društvo i da ovdje mogu planirati porodicu. Tek tada i kada se implementiraju ove stvari o kojima sam govorio ćemo možda imati drugačiju situaciju. Ukoliko se pak nastavi na ovaj način kao do sada „lepeza“ će se nažalost sve više širiti, uz napomenu kako u ove brojke ne ulaze djeca koja sa svojim roditeljima ili samo roditelji su trajno napustili BiH i otišli negdje na zapad – poručuje profesor Osmić na kraju razgovora.