[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2023\/10\/22\/l-1a634f5f9dafa046f43318b205c40898-1.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2023\/10\/22\/100x73\/l-1a634f5f9dafa046f43318b205c40898-1.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2023\/10\/22\/l-1a634f5f9dafa046f43318b205c40898-1.jpg","size":"64.31","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Magazin / Čitaj, saznaj

Demić: Djeca sve češće žrtve prisilnog prosjačenja

Prema podacima Centra za socijalni rad Grada Mostara, od travnja ove godine do danas identificirno je i evidentirao 9  malodobnih osoba i 12 punoljetnih građana koje su prosjačile na području Mostara.

Njih je, kako ističu iz Centra za socijalni, u prosjačenju zatekao mobilni tim za identifikaciju potencijalnih žrtava trgovine ljudima Grada Mostara, koji je formiran u travnju ove godine i kojeg uz njihove predstavnike čine i predstavnici Policijske uprave Mostar.

Osobe zatečene u prosjačenju u većini slučajeva su poznate uposlenicima Centra, kao korisnici prava i usluga iz socijalne zaštite.

Tvrde da se njima, pod uvjetima određenim zakonom, omogućuje korištenje svih oblika prava i usluga iz socijalne i obiteljske zaštite, kao i korištenje usluga stručnog savjetodavnog rada.

Iz Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a naveli su kako bi djecu koja se zateknu bez pratnje roditelja ili staratelja na ulici ili u prosjačenju uz asistenciju pripadnika MUP-a, trebali preuzeti predstavnici Centra za socijalni rad i smjestiti ih u prihvatnu stanicu, dok se ne pronađu biološki roditelji ili hraniteljska obitelj ili smještaj u privremenu ustanovu.

S obzirom da na području HNŽ-a nema prihvatnog centra, sa sigurnom kućom "Žena BiH" dogovoreno je da se ta djeca smještaju na razdoblje najduže do 48 sati dok se ne pronađe najbolje rješenje za njih ili ih se privremeno smješta u Dječji dom u Mostaru, kažu iz resornoga ministarstva.

Kada su pitanju odrasle osobe koje se zateknu u prosjačenju, prvo se utvrdi njihov identitet i porijeklo, a onda slijedi odgovarajući tretman, da li bolnica ili ustanova za smještaj ili neki drugi vid pomoći, ovisno od potreba.

U Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a nadaju se skorom otvaranju JU "Odgojni centar HNŽ" koji će, među ostalim, imati i takvu organizacijsku jedinicu.

Odgojni centar se, po riječima predsjednice Udruženja za obuku i razvoj "Dignitet" Edise Demić, spominje u Protokolu za prevenciju i postupanje u slučaju prosjačenje i drugih oblika iskorištavanja Grada Mostara. U tom dokumentu objašnjena je svrha odgojnog centra, a također opisuju ovlasti institucija: odgojno obrazovnih, centra za socijalni rad i zdravstvene institucije, tužiteljstva i dr.

- Sve to lijepo piše, ali u praksi ne funkcionira. U Protokolu se navodi odgojni centar, kojeg nemamo. Također se u njemu poziva na konvencije o pravima djeteta, što jeste dobar pokazatelj i put kako bi trebalo to biti u stvarnosti, ali u praksi mi ne možemo reći da je on u funkciji - izjavila je za Fenu Demić.

Djeca prosjaci najčešće iz romske populacije

Ona upozorava kako djeca prosjaci najčešće dolaze iz romske populacije, kako u Mostaru tako i u cijeloj BiH, a umjesto da se istražuju ti slučajevi, takvo ponašanje se pravda kao „tradicionalni kulturološki običaj“, a djeca se vraćaju u njihove obitelji čak i kada su roditelji uključeni u iskorištavanje svoje djece.

Za prisilno prosjačenje, izvršenje kaznenih djela, pružanje seksualnih usluga i služenje u domaćinstvu u prisilno sklopljenim brakovima uglavnom se, kako kaže Demić, iskorištavaju djeca i žene.

Smatra kako je mnogo prostora za unaprjeđenje te bi se i obični građani trebali uključiti i reagirati na dijete na ulici koje prosi, a smislu da se prijavi policiji, a policija bi dalje trebala postupiti sukladno zakonu.

- Djeci nije mjesto na ulici, a oni koji su plaćeni za svoj posao obvezni su uraditi sve u svom domenu da dijete zaštite. Žena koja prosi s djecom koja će uskoro narasti, prosit će opet sa svojom djecom za nekoliko godina. To je začarani krug. To nam je pokazatelj da društvo i sustav nije adekvatno odgovorilo, niti djeluje – zaključuje ona.

S druge strane, navodi i primjere dobre prakse gdje su djeca i žene stambeno zbrinute, i isto su to većinom pripadnici romske zajednice a koji žive dostojanstvenim životom, a njihova djeca su uključena u redovito školovanje.

- Ti primjeri bi trebali biti vjetar u leđa pripadnicima romske zajednice da se otrgnu od tradicije i počnu živjet dostojanstveno i sukladno pravima koje imaju – zaključuje predsjednica Udruženja "Dignitet" Edisa Demić.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!