Vijesti / Regija

Predsjedavajuća Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) u Parlamentarnoj skupštini Mediterana (PAM) Rejhana Dervišević i zamjenici predsjedavajuće Delegacije Sredoje Nović i Vlatko Glavaš učestvovali su na 20. plenarnom zasjedanju PAM-a, koje je održano u Budvi. 

Parlamentarci iz država članica ove regionalne multilateralne parlamentarne organizacije, eksperti, predstavnici izvršne vlasti, akademske zajednice, te međunarodnih organizacija i privatnog i civilnog sektora diskutovali su o aktuelnoj političkoj, bezbjednosnoj i ekonomskoj situaciji i izazovima za euromediteranski region i region Zaliva.

Tokom zasjedanja u Budvi razgovaralo se i o globalnim ekonomskim prilikama izazvanim ratom u Zalivu i olakšavanju regionalne trgovine, kao i o problemima trgovine ljudima, krijumčarenju migranata i položaju djece i žena u oružanim sukobima.

Predsjedavajuća Delegacije PSBiH u PAM-u Rejhana Dervišević predstavila je, kao izvjestilac Stalnog komiteta PAM-a za ekonomsku, socijalnu i ekološku saradnju, izvještaj i Prijedlog rezolucije o temi "Globalni ekonomski trendovi i regionalna dinamika u evromediteranskim i zalivskim regijama: ključni ishodi Marakeš IV sporazuma".

U svom izvještaju Dervišević je upozorila na činjenicu da je vojna eskalacija koja je počela u februaru ove godine u regionu Zaliva, izazvala veliki sistemski šok u energetici, pogodivši jedan od strateški najvažnijih ekonomskih koridora na svijetu, Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi skoro 20 odsto svjetskog snabdijevanja naftom.

Ovaj poremećaj stvorio je, prema podacima Međunarodne agencije za energiju, najveću energetsku krizu u istoriji, sa još uvijek nepredvidivim posljedicama po globalna tržišta, rekla je Dervišević, te, u svojstvu izvjestioca PAM-a, izrazila zabrinutost zbog uvođenja tranzitnih taksi od Irana u Hormuškom tjesnacu, naročito jer bi, kako je naglasila, i zemlje u drugim dijelovima svijeta mogle slijediti taj primjer.

Dervišević je upozorila i na to da se dodatno intenzivirala neizvjesnost u snabdijevanju gasom, pogađajući kako velike proizvođače, tako i ekonomije zavisne od uvoza, uključujući i nekoliko zemalja u našem regionu.

- Posljedice su već vidljive. Energetska tržišta postaju sve nestabilnija, uz oštre fluktuacije cijena nafte. Istovremeno, lanci snabdijevanja su pod sve većim pritiskom. Poremećaji na pomorskim rutama, u kombinaciji sa ograničenjima u dostupnosti đubriva i osnovnih poljoprivrednih sirovina, utiču na proizvodne cikluse. Kao rezultat toga, inflacija cijena hrane ostaje uporno visoka u nekoliko dijelova regiona, u nekim slučajevima premašujući 10 odsto na godišnjem nivou - naglasila je Dervišević.

Ističući kritičnu ulogu PAM-a, Dervišević je apelovala na hitno djelovanje u pravcu koordinisanih parlamentarnih i diplomatskih odgovora usmjerenih ka budućnosti. Takođe je pozvala na jačanje ekonomske saradnje, promociju održivih fiskalnih okvira i unapređenje koordinacije između ekonomija regiona.

- Moramo obezbijediti da ekonomski napredak ostane inkluzivan, smanjenjem nejednakosti i pružanjem podrške najranjivijima, posebno u nestabilnim okruženjima - poručila je Dervišević.

U usvojenoj Rezoluciji na ovu temu, PAM je izrazio duboku zabrinutost zbog humanitarnih i ekonomskih posljedica vojnog sukoba u Islamskoj Republici Iran i oko nje, koji je izazvao najveću ikada zabilježenu energetsku krizu.

Poslanici PAM-a takođe su upozorili na mogućnost povećane nesigurnosti hrane širom regiona uzrokovane ratom, uključujući poremećaje u lancima snabdijevanja, protoku đubriva, distribuciji minerala i drugih sirovina. Rezolucija je pozvala države članice PAM-a na jačanje dijaloga, ekonomske integracije i stabilnosti kroz partnerstva u trgovini, investicijama i inovacijama, te apelovala na nacionalne parlamente da provode održive fiskalne politike, uključujući i intenzivniju saradnju sa međunarodnim finansijskim institucijama, kao što su Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond i njihova parlamentarna mreža.

Tokom zasjedanja u Budvi sve države članice PAM-a pozvane su da usvoje inkluzivne ekonomske politike, usmjerene na smanjenje siromaštva i nejednakosti, uz jačanje podrške osnaživanju žena i ranjivom stanovništvu, naročito u nestabilnim okruženjima, saopćeno je iz Sektora za odnose s javnošću PSBiH.