Politika / Regija

Rezultati popisa stanovništva u Srbiji i Hrvatskoj pokazuju da si „uskoro nećemo biti potrebni” kao neprijatelji, rekao je srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić u Zagrebu, pozvavši stoga na natjecanje u „izgradnji mira”, a ne u mržnji. 

„Rezultati popisa nam govore da možda uskoro nećemo ni biti potrebni jedni drugima kao neprijatelji, odnosno da ćemo uništiti sami sebe time što biološki nestajemo, i Srbi i Hrvati”, rekao je Dačić u govoru na tradicionalnom božićnom prijemu Srpskog nacionalnog vijeća „Hristos se rodi – Vaistinu se rodi” u Zagrebu.    

„Umjesto u mržnji, trebamo se natjecati u izgradnji mira i dobrih odnosa, odnosno da smo spremni sva otvorena pitanja riješiti dijalogom”, dodao je. 

Dačić je poručio kako njegova prisutnost u Zagrebu „predstavlja snažnu poruku o potrebi razgovora i redefiniranju trenutnih odnosa Zagreba i Beograda”.

„Najbolji odnosi Hrvatske i Srbije su od prvenstvenog interesa za naša dva naroda, ali i regiju”, rekao je srbijanski ministar, pozvavši na rješavanje otvorenih pitanja između dviju država.

„Ne mislimo isto po mnogim pitanjima, ali moramo razgovarati i dogovarati se”, naglasio je Dačić, kazavši da je njegov posjet Zagrebu bio na inicijativu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. 

Dačić je u svom govoru rekao da je svjestan da se dio otvorenih pitanja ne može riješiti brzo, čestitao je Hrvatskoj na „vrlo važnom koraku integracije prema EU-u” i pozvao političara dviju država na osuđivanje govora mržnje i etničke napade kako bi se „stvorilo povjerenje”. 

Uz Dačića je u Zagreb stigla ministrica za eurointegracije Tanja Miščević, ministar za manjinska i ljudska prava Tomislav Žigmanov, prvi srbijanski ministar iz redova Hrvata, te Porfirije, čelnik Srpske pravoslavne crkve. Srbijanski šef diplomacije nije davao izjave za medije.

Hrvatsku predstavljaju premijer Andrej Plenković, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Plenković je u govoru nakon Dačića govorio o „teškom razdoblju u kojem je Hrvatska bila žrtva agresije Miloševićevog režima”, što je činjenica koja i dalje živi s „obiteljima nestalih, obiteljima onih koji su poginuli, vojnicima, braniteljima civilima”. 

Hrvatski premijer je rekao da je riječ o nasljeđu koje „realno opterećuje odnose” Zagreb i Beograda te je riječ o činjenici „s kojom svi zajedno moramo upravljati na način da unaprjeđujemo naše odnose, ali da se oni temelje prije svega na istini i stvarnim koracima isprike i pomirbe”.

„Bitno je da razumijemo te činjenice i ne ignoriramo što je tu, među nama”, poručio je premijer, najavivši da će vlada učiniti sve da pronađe nestale, da se procesuiraju ratni zločini „koji ne zastarijevaju”, ali i da se „grade mostovi suradnje”. 

Plenković je rekao da on to čini i „osobno”, nekad i nauštrb popularnosti u vlastitom biračkom tijelu. 

„To radim svjesno, namjerno, bez obzira na to što je to možda mala šteta, ali i ogroman iskorak za ukupnu atmosferu u hrvatskom društvu i ogroman korak naprijed cijelog društva”. 

Plenković je u svom govoru posebno zahvalio predstavnicima srpske manjine u Hrvatskoj, zahvalivši im na „podršci, lojalnosti i iskrenom partnerstvu” već sedam godina. 

Predsjednik SDSS-a i domaćin domjenka Milorad Pupovca pozvao je na „crtanje zlatnog mosta” između dviju država, poručivši da u ovom dijelu Europe treba „učvrstiti mir” te „prevladati stare i izbjeći nove podjele”. 

Posebnu važnost Pupovac je stavio na „utišavanje svakog govora mržnje”, spomenuvši ustaški pozdrav „Za dom spremni”, slavljenje ratnih zločinaca te skandiranje „Ubij Srbina” u Hrvatskoj i „Ubij Hrvata da Šiptar nema brata” u Srbiji.