[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/01\/26\/l-4f29c25181138783cd89ddf4357cdbdc.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/01\/26\/100x73\/l-4f29c25181138783cd89ddf4357cdbdc.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/01\/26\/l-4f29c25181138783cd89ddf4357cdbdc.jpg","size":"165.81","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Vijesti / Regija

Crna Gora: Prvi rezultati popisa - minimalan rast broja stanovnika

Prema prvim preliminarnim rezultatima popisa, koje je u četvrtak objavila crnogorska agencija Monstat, u Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika, oko 2 posto više nego 2011., no politički najvažniji rezultati, o nacionalnoj strukturi i jeziku, nisu još dostupni a bit će obrađeni i objavljeni u drugoj polovici godine. 

Popis, koji je proveden u prosincu 2023., pokazao je najveće povećanje broja stanovnika u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju, u kojima živi preko polovina stanovnika Crne Gore. U Podgorici, glavnom gradu, koncentrirana je četvrtina crnogorskog stanovništva.  

“U ove četiri općine je skoncentrirano 53 posto stanovništva Crne Gore. U ostalim općinama imamo značajno manji broj stanovnika. Najmanji broj stanovnika imamo u Šavniku, Plužinama i Žabljaku”, priopćila je na konferenciji za novinare Snežana Remiković iz crnogorske agencije za statistiku. 

Najveći pad broja stanovnika ima mala općina Plužine, na granici s Bosnom i Hercegovinom, koja je od 2011. izgubila trećinu ukupnog broja stanovnika i sad ih ima nešto preko dvije tisuće, dok je Podgorica zabilježila najveći rast od 22 tisuće stanovnika i sada službeno ima preko 180 tisuća žitelja, prenosi Hina.  

Monstat je zabilježio veliku disproporciju u odnosu na broj domaćinstva i stanova u Crnoj Gori. Popisano je  217.441 domaćinstvo, dok Crna Gora ima gotovo dvostruko više stanova - 396.873. 

Popisano je i oko 40 tisuća iseljenika.  

Kako je priopćeno iz Monstata, ostali podaci popisa, poput onih o nacionalnoj pripadnosti, bit će objavljeni u drugoj polovini godine, kada budu obrađeni.  

Popis u Crnoj Gori dva puta je odgađan tijekom prošle godine, a popisna kampanja sličila je na političku kampanju u vrijeme izbora. Osnovni pritisak na stanovnike te zemlje bio je fokusiran na nacionalno izjašnjavanje i na jezik kojim govore.  

U tome je prednjačila Srpska pravoslavna crkva čiji su čelnici pozivali stanovnike Crne Gore da se izjasne kao Srbi i da govore srpskim jezikom, zbog čega su procrnogorske stranke zaprijetile da će bojkotirati popis.  

Posljednji popis u Crnoj Gori održan je 2011. i pokazao je da u toj zemlji živi oko 625 tisuća stanovnika, od kojih se njih 45 posto izjasnilo da su Crnogorci, 28 posto da su Srbi, dok je Bošnjaka bilo oko devet posto, Albanaca pet posto i Hrvata jedan posto.  

Srpskim jezikom govorilo je, prema tom popisu, 43 posto, a crnogorskim 37 posto stanovništva.  

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!