Politika / Regija

 Zastupnici Socijaldemokratske partije Crne Gore podnijeli su u srijedu kaznenu prijavu protiv predsjednice crnogorskog parlamenta Danijele Đurović i zastupnika Demokratskog fronta, predlagača izmjena zakona o predsjedniku kojim se se smanjuju nadležnosti prvog čovjeka države.

Crnogorski parlament usvojio je, na sjednici koja je završena nakon ponoći, izmjene zakona o predsjedniku Crne Gore kojim se želi primorati Milo Đukanović da mandat za formiranje nove vlade povjeri Miodragu Lekiću iz DEMOS-a, koga su sredinom prošlog mjeseca predložile stranke prosrpske orijentacije. 

Uoči podnošenja kaznene prijave zastupnik SDP-a Adnan Striković rekao je kako su institucije u Crnoj Gori urušene te da da je institucionalna borba gotovo nemoguća. 

"Mislim da je vrijeme da se razmisli o drugim vidovima borbe - da se suprotstavimo i podržat ćemo građane, bilo da je to na ulici, bilo da je to na društvenim mrežama", poručio je Striković.

I ministrica za europske integracije Jovana Marović, gostujući na RTVCG, osporila je proceduru izmjena zakona o predsjedniku, te je ustvrdila da je činjenica da se Ustav mijenja zakonom. 

"Mislim da je na neki način sporno mijenjati Ustav zakonom i da je to nešto što potencijalno može i donijeti određenu stabilnost, ali s aspekta same procedure jest sporno", navela je Marović.

Oštro su reagirale i nevladine udruge, poput Centra za demokratsku tranziciju i MANS-a Vanje Ćalović, koji su naveli da dijelovi usvojenog akta o predsjedniku Crne Gore narušavaju ustavnu ravnotežu vlasti, jer mijenjaju smisao Ustava, te da su zastupnicima koji su izglasali izmjene zakona o predsjedniku "interesi stranaka važniji od Ustava i volje građana".

"Umjesto ustavne nadležnosti predsjednika Crne Gore, potpisivat će se peticija. Gdje je granica? Novoj većini sve je relativno, pa i Ustav, samo da izbora ne bude", piše na twitter nalogu MANS-a.

Izmjene zakona predviđaju niz odredbi, za koje se tvrdi da su neustavne, a kojima zastupnici prosrpskog Demokratskog fronta, Demokrata, bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića i koalicije Crno na bijelo, aktualnog premijer Dritana Abazovića pokušavaju primorati Đukanovića da predloži Lekića za mandatara za sastav vlade ili da ga izopće iz te procedure.

U Zakonu se između ostalog navodi da je predsjednik dužan predložiti mandatara u roku od 30 dana od izglasavanja nepovjerenja vladi u parlamentu. Također, dužan je isto uraditi i ukoliko vlada ne dobije povjerenje u skupštini, ako predsjednik Vlade podnese ostavku ili mu prestane mandat iz bilo kojeg razloga u skladu sa zakonom, prenosi Hina.

Predsjednik je dužan i za mandatara predložiti kandidata koji ima podršku većine od ukupnog broja zastupnika skupštine, nakon što on prihvati kandidaturu, a ukoliko parlamentarna većina nije postignuta u korist jednog kandidata, predsjednik može predložiti kandidata s dominantnom podrškom zastupnika, ali nakon ponovnih konsultacija, piše u usvojenim izmjenama zakona o predsjedniku. 

Đukanović je ranije odbio dati Lekiću mandat obrazlažući taj postupak činjenicom da ga nije podržala većina zastupnika u crnogorskom parlamentu, jer je potpise za Lekićevu kandidaturu predalo 37 zastupnika, dok je četvoro zastupnika iz koalicije Crno na bijelo premijera Dritana Abazovića dalo verbalnu podršku.

Đukanovićeva Demokratska partija socijalista optužuje prosrpski orijentirane stranke i Abazovićevu građanski orijentiranu koaliciju Crno na bijelo da ovim zakonom žele izbjeći održavanje izvanrednih parlamentarnih izbora kako bi koalicija koja je pobijedila Đukanovića na izborima u kolovozu 2020. ostala na vlasti do kraja mandata.

 Ako Đukanović odbije potpisati ove izmjene one se vraćaju parlamentu na ponovno glasanje, a ako ponovno budu izglasane Đukanović ih po Ustavu mora potpisati.   

Pravni vakuum također je nastao zbog nefunkcioniranja crnogorskog Ustavnog suda, koji trenutno ima samo tri od sedam sudaca i ne može donositi odluke o ustavnosti pravnih akata. 

Ustavni sud ne funkcionira već mjesec i pol nakon što je jedan od sudaca umirovljen, a zastupnici u crnogorskom parlamentu nisu osigurali dvotrećinsku većinu glasova  za izbor novih sudaca.