Vijesti / Regija

U Crnoj Gori na svakih 100 stanovnika dolazi 39,1 komad vatrenog oružja, pokazuje analiza koju je inicirao Vrhovni sud.

Rezultati pokazuju da je kaznena politika u slučajevima nedozvoljenog držanja i nošenja oružja i eksplozivnih materija blaža od zakonskih okvira. Preovladavaju uvjetne osude (53 posto), kazne zatvora su često ispod minimuma (38%), najčešće izricana kazna zatvora je tri mjeseca dok je većina kazni ispod 6 mjeseci, čak i za teže oblike kznenog djela, priopćeno je iz Vrhovnog suda.

I nakon zakonskih izmjena iz 2023. godine, trend blagih kazni se nastavlja, a Zabrinjava i izražena neujednačenost u postupanju među sudovima, kao i izostanak jasnog i potpunog obrazloženja presuda u pogledu visine i vrste kazne, pokazuje Analiza.

"U preporukama je posebno naglašena potreba da se sudovi dosljednije rukovode principom proporcionalnosti kazne u odnosu na težinu i društvenu opasnost djela, dok se od viših sudova očekuje da, u predmetima s elementima organiziranog kriminala, daju snažniji preventivni i represivni odgovor na ove oblike krivičnih djela", navodi se u priopćenju.

U cilju jačanja vladavine prava, zaštite javne sigurnosti i povratka povjerenja građana u pravosudni sustav, naročito nakon tragičnih događaja u kojima je veliki broj nedužnih ljudi izgubio živote uslijed nelegalnog posjedovanja oružja, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić inicirala je, u ime ovog suda, izradu Analize kaznene politike crnogorskih sudova za kazneno djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.

Povod za izradu Analize bila je izražena zabrinutost javnosti i nadležnih institucija zbog sve učestalijih slučajeva nelegalnog posjedovanja oružja i njegovog pogubnog utjecaja na sigurnost građana, naročito nakon tragedija na Cetinju.

Analiza je rađena na reprezentativnom uzorku od 431 pravosnažne presude osnovnih i viših sudova donesenih u posljednjih pet godina, zaključno s 30. travnjem 2025. godine.