Život / Nauka i tehnologija

Na okruglom stolu koji je održan danas u Mostaru, a čija je tema bila „Znanje i rezultati znanstveno istraživačkog rada u funkciji korištenja i upravljanja resursima“, naglašena je važnost i uloga znanosti i obrazovanja za bh. društvo u vremenu što dolazi.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i akademik Dragan Čović na otvaranju skupa naglasio je veliku važnost i ulogu Hrvatske akademije za znanost i umjetnost (HAZU) u BiH, organizatora današnjeg skupa, za hrvatski narod, ali i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

- Ovaj okrugli stol, i sve ono što radimo u zadnje vrijeme, pokazuje koliko bitno može biti postavljanje znanosti u sve sfere života u BiH, znanost kao predvodnicu, i ono što bi nam mogla biti vrlo jasna opstojnost u vrlo složenim globalnim okvirima, kako društvenog, tako i znanstvenog i gospodarskog – izjavio je Čović.

Dodao je kako je znanje ključni resurs i civilizacijska vrijednost.

- Sve ovo trebamo sagledati kroz tri pokazatelja. Prvo je društveno okruženje i društvena zajednica, drugo je država BiH u cjelini i njeno gospodarstvo, a s treće strane znanje u cjelini. Sva tri elementa će trebati posebno naglasiti kao bitnosti koji određuju našu budućnost i naše mjesto u svijetu – naglasio je Čović.

Čović je dodao kako je napravljen i strateški dokument na političkoj razini koji je ujedno i strateški okvir do 2030. godine.

- Uvjeren sam da možemo uspjeti ako sve to razradimo do detalja kroz sve navedene sastavnice, bez obzira je li u pitanju društvo, obrazovanje, gospodarstvo, odgoj, znanje ili znanost u cjelini. Onda ćemo moći biti i dijelom civilizacijskih vrijednosti te da damo puni doprinos koliko god malobrojni bili – kazao je.

Raste broj visokoobrazovanih osoba, ali ne i konkurentnost

Akademik Frano Ljubić istaknuo je kako su znanost i obrazovanje najvažniji čimbenici društvenog i gospodarskog razvitka, ali da nisu i jedini.

- Razvijene se od nerazvijenih zemalja razlikuju po tome što u razvijenim zemljama znanost i obrazovanje dolaze do izražaja i njima se daje na važnosti. Nažalost, u BiH situacija nije dobra iako može biti puno bolja. Imamo učenike i studente koji pobjeđuju na međunarodnim natjecanjima, imamo inovatore, gospodarstvenike, sposobne ljude i to je dobar pokazatelj da imamo i dobre obrazovne ustanove, ali u cjelini naši pokazatelji razvitka pokazuju da nije tako – kazao je Ljubić.

On je poručuje da se nešto treba mijenjati po tome pitanju, jer se u BiH povećava broj visokoobrazovanih osoba, ali ne raste konkurentnost gospodarstva niti se povećava BDP.

Akademik Ante Mišković ustvrdio je kako je današnji skup tek početak značajnih aktivnosti HAZU-a BiH po ovome pitanju.

- Akademija će se baviti znanstveno-istraživačkim radom, podmlatkom i sličnim. Pozvali smo veliki broj izlagača koji će nam iznijeti poznate stavove, ali i dati neke prijedloge nakon kojih ćemo se ekipirati po područjima. Ovo je temeljno za cijelu znanost jer ćemo u buduće to raditi po raznim oblastima i mislim da ćemo napraviti dobar temelj – zaključio je Mišković.