Politika / Svijet

Tješnji odnosi između Turske i Evropske unije zavise od turskog angažmana u rješavanju decenijama stare podjele Kipra, izjavio je u ponedjeljak predsjednik te zemlje članice EU.

Turska je već decenijama zvanični kandidat za pridruživanje EU, ali su pregovori o pristupanju zaustavljeni posljednjih godina zbog zabrinutosti EU u vezi sa stanjem Ankare u pogledu ljudskih prava i poštovanja vladavine prava.

Kipar, otok u istočnom Mediteranu koji je podijeljen u turskoj invaziji 1974. godine potaknutoj kratkim državnim udarom kiparskih Grka, ima pravo veta na ambicije Turske ka članstvu u EU, kao i sve druge članice bloka.

Republika Kipar pristupila je EU 2004. godine, dok je sjeverna polovina otoka samoproglašena država koju priznaje samo Turska.

- Kipar je snažan zagovornik bližih odnosa između EU i Ankare; (takvi) bliži odnosi prolaze kroz razvoj i rješenje kiparskog problema - izjavio je kiparski predsjednik Nikos Christodoulides novinarima nakon sastanka s Frank-Walterom Steinmeierom, njemačkim predsjednikom, u Nikoziji.

Steinmeier je, tokom službene posjete otoku, rekao da turske akcije na Kipru treba uzeti u obzir pri ocjeni njegovih ukupnih odnosa s EU.

- Države članice treba da pošalju ovu poruku Turskoj - kazao je on, govoreći putem prevodioca.

Mirovni pregovori za rješavanje dugogodišnjeg sukoba između kiparskih Grka i Turaka propali su 2017. Nikozija želi da EU imenuje posrednika koji će nadgledati pokušaje oživljavanja pregovora, iako tvrdi kako bi podržala bilo koju ulogu Ujedinjenih nacija, koje preuzimaju vodstvo u kiparskim mirovnim naporima.

Nasilje između dvije kiparske zajednice izbilo je 1963. godine, što je dovelo do raspoređivanja mirovnih snaga UN-a koje još patroliraju linijom primirja dugom 180 kilometara.

Njemačka vlada je prošle sedmice odobrila slanje policajaca koji će se pridružiti kontigentu civilne policije snaga UN-a, kazao je Steinmeier, prenosi Reuters.