Magazin / Start IZDVOJENO

Nakon najave ostavke visokog predstavnika Christiana Schimdta, u javnosti su se otvorila brojna pitanja i spekulacije, a sudbina državne imovine se nameće kao jedno o najvažnijih. Potpredsjednik Republike Srpske (RS) Ćamil Duraković juče je čak pozvao Schmidta da iskoristi bonska ovlaštenja i nametne zakon o raspodjeli državne imovine u Bosni i Hercegovini.

To je bio povod za razgovor sa Muharemom Cerom, ekspertom za državnu imovinu.

Već na početku razgovora naš sagovornik isitče kako je ostavka Schmidta bila neočekivana, ali predvidiva.

- Pitanje državne imovine je vrlo prijeporno. Ona je od dana potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporozuma ostala neriješena. Redale su se presude Ustavnog suda, ali one nisu efektuirane na terenu. Međutim, pod uticajem političkog lobiranja ili nečeg drugog, došlo je do toga da jedna bitna karika u cijeloj dejtonskoj priči, a to su Sjedinjene Američke Države napravili određeni polurolling i stvari su dobile jednu drugu dinamiku i drugi tok. Nisam siguran da je Schmidt i imao namjeru, a kapacitet još manje, što se tiče Vijeća za implementaciju mira kao neke vrste njegovog poslodavca, da je imao saglasnost u PIK-u za nametanje rješenja donošenja zakona o državnoj imovini – ističe Cero.

On potom podsjeća da smo već imali dva pokušaja, odnosno kvalitetna prijedloga  zakona o državnoj imovini koji nisu naišli na prohodnost u državnom parlamentu već su zaustavljeni na Ustavno-pravnoj komisiji, uz obrazloženje da Predsjedništvo nema ustavnu nadležnost da predlaže zakone, što je Ceri sporno i o čemo bi se moglo razgovarati. Istu sudbinu je doživio prijedlog zastupnika Jasmina Emrića i Šemsudina Mehmedovića.

Susjedske politike

Nakon toga, smatra naš sagovornik, agenda «5 plus 2» dobila je svoju dinamiku gdje je preostalo rješavanje pitanja državne i vojne imovine te polička i ekonomska samoodrživost i vladavina prava što bi onda značilo u suštini završetak misije OHR-a.

- Propitivanje Schmidtovog angažmana je bila stalna agenda političara iz Republike Srpske, a onda je u međuvremenu došlo do zaokreta i među političarima iz stranaka sa hrvatskim predznakom, prije svega mislim na HDZ. Moram priznati da oko pitanja državne imovine još nisam čuo kakav je stav ove petorke, ali ne bih bio iznenađen da bude na istom fonu kao politika HDZ-a, odnosno da to prenesemo prema pravim centrima moći koji diktiraju, a to su susjedne države Srbija i Republika Hrvatska gdje se kreira cijeli projekat. U međuvremenu se pojavio pilot nekog trećeg entiteta koji se polako useljava u politički narativ iako ne dobija još uvijek institucionalni okvir, ali nije isključeno da kao neka vrsta političkog cilja još uvijek živi – upozorava naš sagovornik uz priznanje kako  je trenutni međunarodni kontekst izuzetno nepovoljan po BiH kad su u pitanju suverenički koncepti koji se polako primaju ne samo u SAD nego i u Evropi.

-Danas moramo pomno pratiti tri bitne ruke u Savjetu Bezbijednosti. To su manje više očekivane reakcije koje dolaze iz Rusije i iz Kine, ali je treća ruka vrlo bitna odnosno kako će se artikulirati ambasador SAD. Iz toga ćemo moći puno iščitati – ističe Cero.

Ne bi ga kaže iznenadilo da odluke budu u pravcu daljeg insistiranja na dogovoru što bi po njemu značilo traganje za rješenjima među narodima koja bi bila nadogradnja Dejtona.

- Ne znam da li bi u tom slučaju bilo medijatora, ali bez toga ne bih bio optimista. Ne isključujem da se u PIK na direktan ili indirektan način, ponovo vrati Rusija kao jedna od bitnih članica koja ne prisustvuje sjednicama još od kada je počela da ne prihvata legitimitet visokog predstavnika i da bi konačan dogovor s obzirom na aktuelni kontekst u kojem živimo, da bi taj naš unutrašnji dijalog dobrim dijelom bio operacionalizacija dogovora dvije sile SAD i Rusije koje bi prihvatila i Kina kao treća sila u Vijeću sigurnosti – smatra on.

Čega se pribojavam

Prema njegovim riječima vrlo je važno da li će Vijeće sigurnosti (VS) danas propitivati legitimitet aktuelnog visokog predstavnika ili će samo prihvatiti da je PIK mjesto gdje se imenuje, a VS samo se obavještava o tome.

- Ukoliko bude ovo prvo rješenje da se ostavka podnosi PIK-u, da je ona konačna i da se više ne propituje pitanje načina izbora visokog predstavnika vrlo lako i u kratkom roku bismo dobili novog visokog predstavnika kojeg bi imenovao PIK, a ne Savjet bezbjednosti. Ne vjerujem u ovakav scenarij s obzirom na lobističke aktivnosti Rusije, ali i na lobiranja Republike Srpske u Americi,  pa očekujem da bi se moglo otvoriti pitanje legitimiteta čime bi se otvorila Pandorina kutija oko (ne)legalnosti njegovih odluka koje je donio u proteklom periodu. To bi otvorilo strahovit problem povratka u pređašnje stanje i toga se pribojavam – ističe Cero.

Kada je nastao pravi problem

Na samom kraju razgovora Cero podsjeća da su prema njemu pravi  problemi nastali još prije 17 godina kada je zaustavljeno donošenje Zakona o šumama Federacije, da bi potom parlament legalizirao kantonalnu nadležnost nad šumama u Federaciji.

- Kad je Ustavni sud poništio Zakon o šumama Federacije mi ga više nikad nismo dobili, a u prazan prostor su ušli kantoni i svi su pošli da funkcioniraju kao vlasnici šuma. To je fragmeniralo Federaciju i stvorilo pretpostavke za tzv. mega kantone. Ja se ne bojim trećeg entiteta u prvom koraku nego se bojim da će se preko šuma, šumskog zemljišta i južne interkonekcije kao nadinteresa najjačeg kreatora Dejtonskog sporazuma, prihvatiti takva rješenja da su kantoni vlasnici i zemlje i šuma. U tom slučaju bi kantonalne linije razgrančenja postale imanentne gruntovnim granicama, baš kao što je to uradila RS preko Zakona o šumama RS. Ovoga puta se radi o kantonima. To bi  sve naravno bio samo međukorak prema trećem entitetu odnosno prema preustroju Federacije po etnoteritorijanom modelu – upozorava Cero.

Podsjećamo da će se danas održati sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) u New Yorku, povodom Izvještaja visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta o stanju u Bosni i Hercegovini na kojoj će se obratiti i predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović.

Sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) u New Yorku počinje u 16.00 sati po bosanskohercegovačkom vremenu,