Politika / Svijet

Konzervativna Unija CDU/CSU pobijedila je na parlamentarnim izborima u Njemačkoj koji su održani u nedjelju. Desna Alternativa za Njemačku (AfD) postigla je najbolji rezultat u istoriji, dok je stranka dosadašnjeg kancelara Olafa Scholza (SPD) doživjela izborni poraz.

Čelnik Unije CDU/CSU Friedrich Merz, koji će najvjerojatnije postati naredni njemački kancelar, najavio je kako će krenuti s formiranjem vlade što je prije moguće.

Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost iz Berlina, član savjetodavnog odbora Međunarodnog instituta za mir iz Beča i Beogradskog centra za sigurnosnu politiku za portal Startbih.ba prokomentarisao je izborne rezultate u najmoćnijoj članici Evropske unije.

Prema njegovim riječima Friedrich Merz sada se suočava sa zadatkom sastavljanja koalicije koja će činiti narednu saveznu vladu s ciljem da nova vlada započne s radom do kraja aprila, odnosno prije Uskrsa, sa Socijaldemokratama kao njegovim primarnim i najvjerojatnijim partnerom.

- Njemački glasači su svojom visokom izlaznošću, najvećom u zadnjih 30-ak godina, pokazali su da još uvijek vjeruju u demokratiju. Također, odlučili su da povjerenje u najvećoj mjeri daju tradicionalnim strankama, odnosno da im daju još jednu, i vrlo vjerovatno posljednju šansu da ponude odgovor na najvažnija ekonomska, politička i društvena pitanja. Ukoliko u tome ne uspiju, nije isključeno da po ugledu na druge europske zemlje, i u Njemačkoj svjedočimo ili transformaciji tradicionalnih stranaka, ili dominaciji novih stranačkih pokreta, uključujući ekstremno desnih i ekstremno lijevih pokreta. Pred novom vladom bit će ogromni izazovi. Njemačka ekonomija je u značajnoj krizi, odnosi sa SAD-om ušli su u novu i nepredvidljivu fazu, i prema najavama Friedricha Merza, Njemačka i EU morat će se spremiti za kakvo-takvo političko, sigurnosno i ekonomsko „osamostaljivanje“ od SAD-a -  navodi Ćerimagić.

Merzovi planovi za proširenje

Kada je pak riječ o zemljama zapadnog Balkana i Bosni i Hercegovinu to znači da u ovom trenutku, kratkoročno, neće biti prioritet Berlina.

- Konkretnije detalje o stavu koalicije prema politici proširenja EU mogle bi se pojavit najranije tijekom pregovora i finalizacije koalicijskog sporazuma. Smatram da ne treba očekivati ubrzo značajne promjene u pristupu Berlina prema proširenju i zapadnom Balkanu. S jedne strane, dosadašnji spori koraci u procesu pristupanja – otvaranje i zatvaranje poglavlja dva do tri puta godišnje sa nekoliko kandidata – te inicijative poput novog plana rasta osiguravaju da EU i Brisel zadrže jasno definiranu politiku do kraja 2027. godine. Naredni domaćin Berlinskog procesa, Ujedinjeno Kraljevstvo, već je odlučen, a očekuje se da će ova inicijativa nastaviti pod Merzom. Berlinski proces ne donosi značajne financijske ili diplomatske troškove za Berlin, ali mu omogućava da godišnje ostvari manje političke i skromne ekonomske uspjehe – navodi naš sagovornik.

S druge strane, dodaje on, iako otvoreni za proširenje i ubrzanje procesa, posebno za zapadni Balkan, socijaldemokrate nisu uspjeli nametnuti konkretnu agendu proširenja ni tokom svog vođenja savezne vlade. U novoj vladi, bit će tek mlađi partner konzervativaca, koji općenito ostaju skeptični prema ubrzanju procesa ili postavljanju definitivnog, pa čak i privremenog, vremenskog okvira za sljedeći krug širenja.

- Krajem prošlog mjeseca, tokom njegovog velikog govora o Evropi i vanjskoj politici, ja sam pitao gospodina Merza za njegov stav o proširenju EU. Njegov odgovor bio je zanimljiv. Izjavio je da nema "konačan" ili "iskristalisan odgovor", ali je istaknuo da će za "proširenje EU trebati jako dosta vremena" te je tvrdio da, dok se to ne dogodi, "moramo prevazići strogu distinkciju između toga da je kandidatkinja u potpunosti izvan ili u članstvu u EU." U trominutnom odgovoru, objasnio je da je njegovo razmišljanje "donekle pod utjecajem struktura Europskog ekonomskog prostora (EEA) i Europske asocijacije za slobodnu trgovinu (EFTA) koje smo nekad imali te onoga što su Schäuble i Lamers jednom napisali o koncentričnim krugovima oko EU." Spomenuo je Švicarsku kao primjer, s njezinim Schengenskim i asocijacijskim sporazumima, te je sugerirao da se ovaj pristup treba proširiti i na druge zemlje, ne samo zemlje zapadnog Balkana – otkriva Ćerimagić.

Merz je tada, navodi Ćerimagić, zaključio da traži isključivo načine za dublju integraciju europskih i susjednih zemalja u strukture EU i mehanizme donošenja odluka, naglašavajući da to ne smije stvoriti dojam članstva drugog reda.

- Također je napomenuo da je ovu stvar detaljno raspravljao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom. Međutim, osim ako se ne dogodi nešto značajno, malo je vjerovatno da će EU osjetiti potrebu da raspravlja o svojoj strateškoj poziciji prema širenju EU-a prije nego što započnu pregovori o sljedećem financijskom okviru ili nekoj vrsti plana rasta 2.0. Teško je predvidjeti kakvo će onda biti raspoloženje i stavovi u Berlinu, Parizu i drugdje – zaključuje Ćerimagić.