[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/03\/31\/l-269c56681d9aecf8104c97b47f76bdab.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/03\/31\/100x73\/l-269c56681d9aecf8104c97b47f76bdab.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/03\/31\/l-269c56681d9aecf8104c97b47f76bdab.jpg","size":"67.72","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]

Čelnici Armenije i Azerbejdžana sastat će se u Bruxellesu kako bi počeli mirovne pregovore

Armenski premijer Nikol Pashinyan izjavio je u četvrtak da će se sljedeće sedmice sastati s azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim u Bruxellesu kako bi postavili temelje za mirovne pregovore za okončanje desetljeća dugog sukoba oko separatističke regije Nagorno-Karabakh. 

Dvojica čelnika sastat će se 6. aprila u Bruxellesu s predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom.

U posljednje vrijeme je zabilježeno nekoliko sukoba koji su izazvali zabrinutost oko stabilnosti primirja kojim je okončan rat oko separatističke regije 2020., prenosi Associated Press.

- Nadam se da ću na ovom sastanku razgovarati s predsjednikom Azerbejdžana i dogovoriti se o svim pitanjima vezanim za početak pregovora o mirovnom sporazumu - rekao je Pashinyan na sastanku vlade u četvrtak. Rekao je da je Armenija "spremna za trenutni početak mirovnih pregovora".

Borbe između armenskih i azerbajdžanskih snaga ponovo su se razbuktale u Nagorno-Karabahu ovog mjeseca, a tri vojnika u toj otcijepljenoj regiji ubijena su prošle sedmice.

Više od 6600 ljudi ubijeno je u ratu koji je trajao šest sedmica 2020. godine koji je završio tako što je Azerbejdžan ponovo preuzeo kontrolu nad velikim dijelovima Nagorno-Karabaha i okolnih područja koje su kontrolisali separatisti koje je podržavala Armenija.

Armenija i Azerbejdžan upleteni su u desetljećima star spor oko separatističke regije, koja se nalazi unutar Azerbejdžana, ali je bila pod kontrolom etničkih armenskih snaga koje podržava Armenija otkako je tamo završio separatistički rat 1994. godine.

U prekidu vatre 2020. godine posredovala je Rusija, koja je tada poslala oko 2000 vojnika koje je nazvala mirovnim snagama u regiju.

Napetosti na zajedničkoj granici dviju nacija rastu od maja, kada se Armenija, kako je opisala, usprotivila upadima azerbejdžanskih vojnika na njezin teritorij. Azerbejdžan je insistirao na tome da su njegovi vojnici raspoređeni na ono što smatra svojim teritorijom u područjima gdje granica tek treba biti demarkirana.

Otada se izvještava o sukobima, koji su se intenzivirali ovog mjeseca kako se Rusija sve više zaglavila u svojoj invaziji na Ukrajinu.

Podijelite ovaj sadržaj!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!