Ekonomija

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku potrošačke cijene u julu su u odnosu na isti mjesec prošle godine veće za čak 4,5 posto. Udar na džepove građana je zapravo još veći s obzirom da je hrana, na koju građani svakako troše najviše novca, skuplja za čak 8,9% u odnosu na prošli jul, a bezalkoholna pića za nevjerovatnih 24,9%.

Admir Čavalić, zastupnik u Predstavničkom domu FBiH i ekonomski stručnjak za portal Start BiH kaže kako je inflacija kompleksan problem i da treba prvo razdvojiti vanjske faktore odnosno globalne poremećaje i nestabilnost u lancima snabdjevanja koji traju još od 2020. godine.

-Kada govorimo o unutrašnjim faktorima, moramo imati na umu rast bruto troškova rada jer kada god država tu interveniše to se u pravilu kompenzira kroz više cijene odnosno inflaciju pa imamo situaciju da onaj viši nominalni iznos koji dobije radnik više ne pokriva isto ono što je pokrivao u ranijim godinama pa su ljudi zapravo siromašniji – kaže Čavalić.

Prema njegovim riječima, najefikasniji deflatorni učinak dugoročno gledano ima razvoj novih tehnologija jer to spušta cijene što se kaže najbolje vidi u oblasti realnog pada cijena elektronike, pogotovo ako se upoređuje duži vremenski period.

-Kada govorimo o BiH ako želimo da fokus stavimo na kartele i na eventualne dogovore trgovačkih lanaca, najbolji lijek protiv visokih cijena je – konkurencija. Nažalost država BiH nerijetko koketira sa glavnim igračima na tržištu, u smislu nekih propisa i sl., a onda se žali na visoke cijene iako sama država kreira niz problema. Gdje god su visoke marže prvo pitanje svakog ekonomiste je zašto nema konkunrecije!? Ko koči razvoj konkurencije je pravo pitanje. Kada bi se napravila neka dubinska analiza sigurno bi se pokazalo da neka ministarstva  i agencije šuruju sa velikim trgovačkim lancima – uvjeren je naš sagovornik.

On dalje tvrdi da je ograničavanje marži, zaključavanje  i kontrola cijena skoro pa nemoguće u našim uslovima.

- Nemoguće je reći kolike su marže u BiH. Mislim da se tu više radi o tome da se pokaže javnosti da se kao nešto radi, a tu mislim i na akcije u susjednim zemljama. Kada pogledate inflaciju vidite da nisu ništa uradili. Naprotiv. Evo recimo kod nas smo imali situaciju da je inflacija rasla nakon akcije „zaključavanja cijena“. Dakle vrlo je moguće da je akcija doprinjela rastu inflacije ili u najboljem slučaju imala neutralan efekat na inflaciju – napominje Čavalić.

A kada je već riječ o regionu koji također ima proble visoke inflacije, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prije nekoliko dana je najavio ograničenje marži u trgovinama koje će dovesti do snižavanja cijena za oko 3.000 proizvoda. Marže će, kako je naveo, biti ograničene na 20 odsto i odnosiće se na 24 trgovinska lanca.

U susjednoj Hrvatskoj je prije nekoliko mjeseci izglasan Zakon o izuzetnim mjerama kontrole cijena, kojim se uvodi obaveza objavljivanja i ažuriranja cijena svih proizvoda na internet stranicama trgovaca. Cilj zakona je zaštita standarda građana od inflacije i brža reakcija na tržišne poremećaje.

Trgovci će od sada morati jasno označiti trenutnu i prethodnu maloprodajnu cijenu kako bi potrošači mogli transparentno pratiti promjene.

Također, uvodi se ograničenje cijena ključnih proizvoda i obaveza njihovog vizuelnog označavanja, dok će veće prodavnice morati osigurati posebne prodajne prostore za regulisane proizvode.

Mađarska trenutno ima ograničenje maloprodajne marže na 10% na oko 1,000 artikala u okviru 30 kategorija proizvoda, osnovnih životnih namirnica, dok je slično ograničavanje marži uvela i Rumunija.