Život / Ljepota i zdravlje

 Ljetni mjeseci, ali i period uoči Kurban-bajrama, vrijeme su pojačane medijske zainteresovanosti za temu oboljenja bruceloze, ali i opasnosti koje ovo oboljenje nosi, njene rasprostranjenosti, kao i načina zaštite.

Stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) iz oblasti veterinarstva i javnog zdravlja, zajedno su sačinili niz preporuka, smjernica i obavezujućih pozitivnih praksi.  Cilj je da se spriječi oboljenje, pogotovo u periodu intenziviranog klanja i obrade mesa stoke podložne brucelozi, uoči Kurban-bajrama.

Sve informacije o zdravstvenom aspektu klanja i pripremanja kurbanskog mesa dostupne su u brošurama, lecima, plakatima, te online na internet stranici INZ.ba.

Iz te institucije navode da je obolijevanje ljudi od bruceloze direktno povezano sa obolijevanjem životinja, te da se bolest veoma rijetko prenosi sa čovjeka na čovjeka. To se događa korištenjem neobrađenog mlijeka i proizvoda od neobrađenog mlijeka ili nedovoljno termički obrađenog mesa.

Takođe, moguće je obolijevanje direktnim kontaktom čovjeka sa tkivima ili sekretom koji potječu od inficiranih životinja preko otvora na koži i konjuktiva. To je bitno zbog mogućeg obolijevanja osoba koje se bave klanjem ili obradom mesa stoke.

Posljedice bruceloze mogu biti višemjesečne zdravstvene komplikacije, u pravilu šest do devet mjeseci. Bruceloza može uzrokovati komplikacije kao što su meningoencefalitis i endokarditis (bolesti mozga i srca), koje zahtjevaju trojnu terapiju. Kod pacijenata kojima je ordinirana odgovarajuća terapija, odgovarajući vremenski period, postoji opasnost od pojave povratka bolesti.

Bez obzira gdje osoba radi, može oboljeti od buceloze kod kuće, bližoj ili daljoj okolini. Potrebno je naglasiti da opasnost od konzumiranja mliječnih proizvoda postoji samo korištenjem neprokuhanog mlijeka i proizvoda, dok su pasterizirani (termički obrađeni) proizvodi iz mlijekara koje provode potrebne procedure potpuno neškodljivo s ovog aspekta mogućeg oboljenja.

Bruceloza se u ovim krajevima pojavila još 2000. i od tad je stalno prisutna u FBiH, odnosno radi se o oboljenju sa periodima povećanja oboljelih ili smanjenjem broja oboljelih. Problem bruceloze koje je veoma kompleksan i treba ga sistemski rješavati.

Rizik od oboljevanja ljudi od bruceloze je minimalan pri konzumaciji mesa, ukoliko je provedena pravilna termička obrada (na ili iznad 70 stepeni Celzija), dok u 90 posto slučajeva oboljenje nastaje komzumacijom sira, proizvedenog od termički neobrađenog ili nedovoljno obrađenog mlijeka.

Među preventivnim mjerama koje su usmjerene na spriječavanje prenosa oboljenja na ljude, jedan od najvažnijih je pasterizacija - termička obrada mlijeka. Konzumacija sirovog mlijeka i sira pripremljenog od termički neobrađenog mlijeka ovaca i koza smatra se najčešćim izvorom zaraze ljudi.

Zdravstveno prosvjećivanje seoskog stanovništva, stočara i zemljoradnika, ali i opće populacije sa ciljem podizanje nivoa znanja o putevima i načinima prenošenja oboljenja znatno doprinosi smanjenju prenosa oboljenja na ljude.

Bruceloza kao profesionalno oboljenje se češće javlja u dobnoj grupi od 20 do 40 godina, kada češće oboljevaju muškarci nego žene, osim u nekim područjima gdje žene češće pomažu pri donošenju na svijet mladih (jagnjenju, jarenju) pa one češće i oboljevaju.

U općoj populaciji oboljevaju osobe oba spola, a najmanji broj oboljelih se registruje u dječijem uzrastu kad se obično radi o blagim formama.

Najveći broj infekcija i oboljenja ljudi nastaje krajem zime i početkom proljeća što je vezano za rad sa stokom (nakon pobačaja ovaca i koza, odnosno jagnjenja i jarenja). Zbog netipične kliničke slike bruceloza često više mjeseci ostaje nedijagnostikovana.

U slučaju sumnje i potvrde bruceloze kod životinja, nadležni veterinarski inspektor nalaže mjere u skladu s odredbama Pravilnika o mjerama kontrole bruceloze malih preživara i Pravilnika o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje bruceloze goveda i svinja.

Osobe koje raspolažu neobilježenim životinjama mogu prekršajno i krivično odgovarati.

Predviđene kazne prema Zakonu o veterinarstvu BiH po svakom pojedinačnom prekršaju za fizička lica iznose minimalno 430, a za pravna lica 4.350 KM.

U skladu sa navedenim propisima nadležni veterinarski inspektor pored ostalih mjera nalaže da se sve životinje kod kojih je potvrđena bruceloza moraju uputiti na sanitarno klanje ili se nad njima vrši eutanazija i neškodljivo uklanjanje leševa, saopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.