Vijesti / Svijet

Broj smrtnih slučajeva i povreda od nagaznih mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava dostigao je četverogodišnji maksimum u 2024. godini, uzrokovan sukobima u Siriji i Mijanmaru, kao i povlačenjem evropskih zemalja iz sporazuma o zabrani njihove upotrebe, pokazao je novi izvještaj objavljen u ponedjeljak.

Prošle godine zabilježeno je više od 6.000 incidenata, uključujući 1.945 smrtnih slučajeva i 4.325 povreda, što je najveći broj od 2020. godine, prema izvještaju Landmine Monitor 2025, piše Reuters.

Gotovo 90 posto žrtava bili su civili, od čega skoro polovina žene i djeca. Porast je uglavnom uzrokovan eksplozijama mina u zonama sukoba u Siriji i Mijanmaru, a nijedna od zemalja nije potpisnica sporazuma.

U Siriji se povratnici suočavaju s porastom rizika od neeksplodiranih ubojnih sredstava nakon pada bivšeg predsjednika Bashara al-Assada, navodi se u izvještaju.

Sporazum, koji je stupio na snagu 1999. godine, obavezuje 166 država, odnosno 85 posto svijeta, da zabrane upotrebu, skladištenje, proizvodnju i transfer protivpješadijskih mina. Također zahtijeva od potpisnica da očiste kontaminirana područja i pruže pomoć žrtvama. Nekoliko evropskih zemalja nastoji se povući u trenutku kada globalna smanjenja finansiranja otežavaju napore na čišćenju.

Estonija, Finska, Latvija, Litvanija i Poljska su u procesu pravnog izlaska iz Otavske konvencije koja zabranjuje protivpješadijske mine, pozivajući se na rastuće vojne prijetnje iz Rusije, što, kako se navodi u izvještaju, predstavlja opasnost za sporazum.

Ukrajina je 29. juna objavila povlačenje iz Konvencije. Vojni analitičari naveli su da bi taj potez mogao pomoći u usporavanju ruskog napredovanja koje Kijev pokušava obuzdati više od tri godine nakon početka ruske invazije.

Izvještaj je također dokumentirao nove upotrebe mina od Ukrajine, kao i optužbe Tajlanda da su kambodžanske snage postavile protivpješadijske mine tokom spornog graničnog sukoba u julu, što Kambodža negira.