Politika / Svijet

Britanski vrhovni sud u utorak će saslušati pravne argumente protiv odluke britanskog premijera Borisa Johnsona da suspendira rad parlamenta kako bi onemogućio preispitivanje planova vlade za izlazak Britanije iz Evropske unije.

Jedanaest vrhovnih sudija saslušat će tvrdnje optužbe da je Boris Johnson nezakonito postupio savjetujući kraljicu da suspenduje parlament na pet sedmica kako bi ugušio raspravu o krizi Brexita.

Svi osim jednog sudije s najvišeg suda u Velikoj Britaniji bit će na klupi u utorak, kada se slučaj otvori. Ročište će se prenositi uživo na web stranici Vrhovnog suda.

Odluka prošlog petka o povećanju broja sudaca s devet na 11 označava njezin ustavni značaj i može ukazivati ​​na to koliko se argumenti smatraju uravnoteženima, piše The Guardian.

To je prvi put da je vrhovni sud pozvan na vanredno ročište izvan zakonskog roka, a tek je druga prilika za tako masovnu mobilizaciju pravosudnih službi. Sličan broj sudaca 2016. godine zasjedao je zbog slučaja iz člana 50.

Predsjedavat će Lady Hale, prva žena predsjednica suda koja odlazi u mirovinu sljedećeg januara. Njen zamjenik, Lord Reed, škotski sudija, naslijedit će je u novoj godini.

Jedna od mnogih poteškoća s kojom se suočavaju pravnici jest kako izmiriti razlike između engleskog, škotskog i sjevernoirskog zakona u kontekst premijerovog derogiranja parlamenta.

U sličnom ustavnom sporu 2017. Vrhovni je sud presudio protiv tadašnje vlade zaključivši da ministri nisu mogli početi dvogodišnji proces izlaska iz EU-a bez odobrenja parlamenta. Taj je tada slučaj pokrenula poslovna žena Gina Miller, koja je stranka i u sadašnjem ustavnom sporu a koju je podržao i bivši konzervativni premijer John Major pridruživši se njezinoj tužbi. 

Vrhovni sud planira saslušati sve argumente tokom sljedeća tri dana, a odluka suda ne očekuje se prije petka. Argumente će iznositi timovi koji su pokrenuli odvojene tužbe u Engleskoj i Škotskoj.

Vrhovni škotski sud prošle sedmice presudio je da je odluka britanskog premijera Borisa Johsona o suspenziji rada parlamenta u većem dijelu vremena do izlaska Britanije iz EU-a 31. oktobra bila nezakonita i predstavljala je "zapanjujući" pokušaj podrivanja parlamenta, dok je drugi sud - Visoki sud Engleske i Walesa odbacio predmet kao politički.