Vijesti / Regija

Na inicijativu Hrvatske uskoro će se pod okriljem Europola formirati radna skupina u kojoj će biti policijski stručnjaci iz nekoliko zemalja i koji će raditi na učinkovitijoj borbi protiv krijumčarenja migranata, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske (RH) Davor Božinović.

"U sljedećih nekoliko dana predstavit ćemo inicijativu koja se odvija pod autoritetom Europola, a radi se o operativnoj skupini kodnog naziva Zebra koja okuplja policijske stručnjake iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, a pridružili su im se i policijski službenici iz Njemačke", kazao je Božinović koji je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a, prenosi Hina.

Ta radna skupina će "s jednog mjesta u Hrvatskoj na stalan i kontinuiran način razmjenjivati informacije, raditi analizu rizika i sukladno tome organizirati zajedničke akcije kako bi se presijecale te migrantske rute i kako bi se u konačnici razbijao onaj dio lanca koji je lociran na području zemalja u regiji".

Božinović ističe da je krijumčarenje migranata postalo posebna vrsta kriminala u kojem se vrte ogromni novci, a cijeli taj posao osmišljavaju i organiziraju osobe izvan EU-a, nerijetko i izvan europskog kontinenta.

Dodao je da je hrvatska policija ove godine podigla broj uhićenih krijumčara za 200 posto, do jučerašnjeg dana uhićeno ih je 435.

"To govori o iznimnom angažmanu jer nije jednostavno ni jednoj policiji na svijetu uhititi preko 400 osoba u odvojenim akcijama, pripremiti zasjede i sve druge taktike policijskog postupanja, stoga smo prepoznati i zbog toga je Europol u konačnici Hrvatskoj dodijelio ulogu koordinatora tih aktivnosti na ovom području Europe", kazao je Božinović.

Hrvatski ministar unutarnjih poslova kaže da je za kontroliranje i usporavanje migrantskih tokova potrebna šira europska suradnja i da treba dodatno motivirati i angažirati treće zemlje, pogotovo one na granicama EU-a.

Kaže da EU ima velika očekivanja u tom pogledu od zemalja u hrvatskom susjedstvu, koje su sve kandidatkinje za članstvo.

Upozorava i na problem što neke države, među njima Srbija i BiH, još uvijek nisu uskladile svoju viznu politiku s politikom EU-a pa se zato bilježi veliki postotak dolazaka iz smjera Rusije i Turske.