Politika / Regija

Visoki predstavnik Europske unije (EU) za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrrell kazao je da je vrijeme da čelnici Kosova, Srbije i cijelog zapadnog Balkana pokažu hrabrost i zajedničku odgovornost za uspjeh procesa pristupanja regije Europskoj uniji (EU).

Borrell je to napisao u priopćenju uoči trilateralnog sastanka 18. ožujka u Ohridu sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem i kosovskim premijerom Albinom Kurtijem te istaknuo kako će taj sastanak biti usredotočen na provedbu aneksa sporazuma EU, a koji će rezultirati dalekosežnom normalizacijom odnosa između Kosova i Srbije.

"Ovaj susret je drugačiji od prethodnih susreta. Ne samo zato što ću se s Vučićem i Kurtijem susresti u regiji, u Ohridu, a ne u Bruxellesu, nego i zato što ćemo našu raspravu usredotočiti na provedbeni aneksa sporazuma s EU koji će rezultirati dalekosežnom normalizacijom odnosa između Kosova i Srbije", napisao je Borrell uoči sastanka u Ohridu.

"Sada je vrijeme da se fokusiramo na širu sliku i ne dopustimo da se još jedna prilika zatvori pred očima ljudi u regiji, kao što se dogodilo nekoliko puta u novijoj povijesti", kazao je Borrell te dodao kako će sastanak u Ohridu otvoriti put Srbiji i Kosovu za ulazak u EU.

U sklopu priprema za sastanak u Ohridu Vučić je početkom tjedna razgovarao s posebnim predstavkom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom o europskom prijedlogu o Kosovu, formiranju Zajednice srpskih općina (ZSO) i drugim potrebnim koracima u cilju normalizacije odnosa Srba i Albanaca, priopćeno je iz Vučićeva ureda.

Nakon toga Vučić je kazao da je formiranje ZSO preduvjet za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine, te za sigurnost i zaštitu prava srpskog naroda na Kosovu.

Priština je obvezu osnivanja ZSO-a preuzela Briselskim sporazumom pod pokroviteljstvom EU 2013. ali ju nije ispunila, inzistirajući da to tijelo ne može imati izvršne ovlasti i da ne želi Republiku Srpsku na teritoriju Kosova.

Lajčak je došao u Beograd poslije prošlotjednog posjeta Prištini nakon kojeg je kosovski premijer Albin Kurti kazao da mu je europski dužnosnik ponudio 15 modela za zajednicu srpskih općina koje trebaju razmotriti njegovi savjetnici i pojedini ministri.

Kurti je rekao da će iz tih "dobro poznatih" modela, po kojima su organizirane nacionalne manjine unutar EU-a, uzeti elemente na temelju kojih bi manjine na Kosovu bile tretirane na pravi način.

Na sastanku u Ohridu, 18. ožujka Kurti i Vučić trebali bi se usuglasiti oko izrade mape puta za provedbu europskog prijedloga.

Do sada su Kosovo i Srbija od 2011. godine postigli preko 30 sporazuma, no dobar dio njih nije realiziran. Europski prijedlog koji su čelnici dvije zemlje prihvatili 27. veljače u Bruxellesu ne spominje eksplicitno međusobno priznanje, a čelnici Kosova drže kako bi ono trebalo biti u središtu konačnog sporazuma o normalizaciji.

No sporazum predviđa poštivanje teritorijalnog integriteta, nepovredivost granica, priznanje državnih simbola i poseban aranžman za srpsku zajednicu na Kosovu. Od Srbije se traži da ne ometa prijem Kosova u međunarodne organizacije što, premda ne eksplicitno, podrazumijeva i prijem Kosova u UN, čemu se Beograd kategorički protivi.