Početkom decembra 2025. tehno-mag Elon Musk u razgovoru za jedan podcast kazao je da će „posao biti opcionalan u roku od 10 do 20 godina“ zahvaljujući rapidnom razvoju vještačke inteligencije (AI) i robotike. Ovo izuzetno smjelo predviđanje je, razumljivo, privuklo veliku pažnju svjetske javnosti. Naš sagovornik ipak misli da je ovo predramatično i u Muskovom stilu. On je doc. dr. Borislav Vukojević, jedan od najpoznatijih bh. stručnjaka za vještačku  inteligenciju i osnivač brenda BoroGPT i platforme AI Zdravo

Tekst: Zdravko Čupović ([email protected])

Borislav Vukojević je doktor komunikoloških nauka i jedan od najpoznatijih i najpriznatijih stručnjaka za vještačku inteligenciju (artificial intelligence - AI) u BiH. Radi kao docent na Katedri za novinarstvo i komunikologiju Fakulteta političkih nauka u Banjoj Luci.

Na samom početku razgovora za magazin Start BiH zamolili smo ga za njegovu definiciju, odnosno pojašnjenje samog pojma „vještačka inteligencija“.

- To je skup tehnologija koje omogućavaju računarima da obavljaju zadatke za koje je tradicionalno bila potrebna ljudska inteligencija - prepoznavanje govora, razumijevanje teksta, donošenje odluka, kreiranje sadržaja. Ali važno je razumjeti: AI nije jedan monolitan entitet koji „misli“ poput čovjeka. To su matematički modeli trenirani na ogromnim količinama podataka koji prepoznaju obrasce i generišu odgovore na osnovu statističkih vjerovatnoća. Kada ChatGPT odgovara na pitanje, on ne „zna“ odgovor - on predviđa koji niz riječi ima najveću vjerovatnoću da bude relevantan. Ta distinkcija je ključna za razumijevanje i mogućnosti i ograničenja ove tehnologije - pojašnjava Vukojević.

Pootom nam otkriva kako je njegov put ka AI došao iz spoja akademskog rada i praktične potrebe jer se kao docent na fakultetu godinama bavi informacionim sistemima, digitalnom transformacijom i medijskom pismenošću.

- Kada je ChatGPT lansiran, krajem 2022., odmah sam prepoznao potencijal, ali i opasnosti nekritičkog prihvatanja. Počeo sam sistematski istraživati, eksperimentisati i, što je najvažnije, podučavati. Do danas sam kroz različite projekte, uključujući UNESCO programe, obučio više od 1.500 edukatora širom Zapadnog Balkana. Osnivanje brenda BoroGPT i platforme AI Zdravo bilo je logičan korak - želio sam znanje učiniti dostupnim na našem jeziku, prilagođeno našem kontekstu, bez preuveličavanja, ali i bez potcjenjivanja - kaže Vukojević.

S obzirom na brzinu razvoja AI u samo tri godine otkako je predstavljena prva verzija ChatGPT i nevjerovatne mogućnosti, logičnim se nameće pitanje da li postoji opasnost da obrazovni sistem „preko noći“ u potpunosti zastari i da li bi ga već sada trebalo početi aktivno i obimno reformisati.

Naš sagovornik odgovara potvrdno, ali naglašava kako se obrazovanje mora transformisati pametno, ali ne panično. On ističe kako problem nije u tome da će sadržaji „zastarjeti preko noći“, već u tome što trenutni obrazovni sistem nagrađuje memorisanje i reprodukciju, a upravo to AI radi bolje od nas.

- Moramo pomjeriti fokus na ono što AI ne može: kritičko mišljenje, postavljanje pravih pitanja, etičko prosuđivanje, kreativno rješavanje problema, emocionalna inteligencija. Reforma ne znači da svaki učenik mora naučiti programirati. Znači da moramo naučiti ljude da budu kompetentni korisnici AI alata - da znaju kada im vjerovati, kada provjeravati, kako formulisati upite, kako prepoznati halucinacije i pristranost. To je nova vrsta pismenosti. I da trebamo početi odmah - ne čekajući da se sve „iskristališe“, jer se to neće dogoditi - upozorava on.

Musk voli grandiozne izjave

Jedan od najvećih strahova, bar onog radnosposobnog dijela stanovništva, nakon pojave AI jeste strah od gubitka posla što je svakako podgrijala i izjava tehno-maga Elona Muska početkom decembra 2025. u razgovoru za jedan podcast. On je kazao da će „posao biti opcionalan u roku od 10 do 20 godina“ zahvaljujući rapidnom razvoju vještačke inteligencije i robotike. Ovo izuzetno smjelo predviđanje je, razumljivo, privuklo veliku pažnju svjetske javnosti.

Naš sagovornik je tu, međutim, znatno oprezniji.

- Musk voli grandiozne izjave - sjetimo se da je obećavao potpuno autonomna vozila „sljedeće godine“- još 2016. Međutim, jezgra njegove tvrdnje zaslužuje pažnju. Tehnološki je moguće da AI i robotika automatizuju većinu repetitivnih poslova u tom periodu. Ali „opcionalan rad“ pretpostavlja fundamentalnu promjenu ekonomskog i društvenog sistema. Ko će posjedovati te robote? Kako ćemo distribuirati bogatstvo koje oni stvaraju? Šta ćemo raditi sa smislom koji ljudi nalaze u radu?
Realnije je očekivati ne nestanak rada već njegovu transformaciju. Mnogi poslovi će nestati, mnogi novi će nastati, ali najvažnije - priroda većine poslova će se promijeniti. Pitanje nije samo tehnološko već duboko političko i filozofsko. I tu moram biti iskren: nemamo dobre odgovore, a nemamo ni mnogo vremena da ih nađemo - priznaje Vukojević.

Naš sagovornik potom dodaje kako strah od gubitka posla jeste utemeljen, ali ne na način na koji ga većina ljudi doživljava.

- Neće doći robot i zamijeniti vas sutra. Ali će kolega koji koristi AI uraditi posao brže i bolje, i pitanje je vremena ko će biti relevantniji. Istorija nas uči da tehnološke revolucije ne eliminišu rad - mijenjaju ga. Traktor nije uništio poljoprivredu, ali je dramatično smanjio broj poljoprivrednika. Ono što je novo kod AI je brzina i širina promjene - prvi put imamo tehnologiju koja „napada“ i fizičke i intelektualne poslove istovremeno.
Moj savjet: umjesto da se bojite AI, naučite ga koristiti. Oni koji budu znali kombinovati ljudsku stručnost sa AI alatima će biti pobjednici. Oni koji ga budu ignorisali ili se samo bunili – neće - jasan je i poučan savjet našeg sagovornika.

Upotreba AI u BiH

Kada je riječ o upotrebi vještačke inteligencije u BiH Vukojević kaže da se ona kod nas koristi više nego što ljudi primjećuju, ali manje nego što bi se moglo.

- Banke koriste AI za detekciju prevara i kreditni scoring. Telekomi za korisničku podršku i optimizaciju mreže. Veće kompanije počinju koristiti AI za analitiku i automatizaciju - nabraja on, nakon čega dodaje da najveće mogućnosti vidi u sljedećim sektorima: javnoj upravi - kroz automatizaciju administrativnih procesa čime bi se mogla dramatično poboljšati efikasnost i smanjiti korupcija, zatim u obrazovanju kroz personalizovano učenje i pomoć nastavnicima, u zdravstvu kroz dijagnostiku, upravljanje podacima i telemedicini za ruralna područja, u turizmu za personalizovani sadržaj i višejezičnu podršku i u konačnici i poljoprivredi - precizna poljoprivreda i prognoza prinosa. Prema njegovim riječima, problem nije nedostatak mogućnosti već nedostatak strategije, investicija i kadra.

Otkriva nam i da trenutno u BiH nema mnogo velikih sistemskih projekata te da se mahom radi o pojedinačnim inicijativama kompanija koje interno koriste AI,
akademskim istraživanjama na fakultetima, posebno tehničkim, zatim projekti nevladinog sektora koji su često finansirani iz EU fondova te startupi koji eksperimentišu s AI rješenjima.
- Ja sam kroz UNESCO i druge projekte radio na izgradnji kapaciteta edukatora širom regiona, uključujući BiH. To nije jedan veliki projekat, već sistematski rad na podizanju svijesti i kompetencija. Platforma AI Zdravo koju sam pokrenuo sa kolegama ima više od 1.600 polaznika iz regiona. Problem je što nedostaje koordinacija na državnom nivou. Imamo pojedince i organizacije koji rade odlične stvari, ali nema kritične mase niti strategije - kaže Vukojević.
On upozorava i kako BiH već sada značajno zaostaje za regionom i kada je riječ o regulativi koja tretira AI.
- Srbija ima nacionalnu strategiju za AI, Slovenija i Hrvatska su usklađene sa EU regulativom. Mi nemamo strategiju, nemamo specijalizovane institucije, nemamo sistemski pristup. BiH nema specifičan zakon o AI. Postoje opšti zakoni o zaštiti podataka koji se mogu primjenjivati, ali nisu prilagođeni specifičnostima AI. EU je usvojila AI Act koji će indirektno uticati na nas kroz trgovinske odnose, ali mi nismo obavezni da ga implementiramo. To je paradoksalno i prilika i problem. Prilika, jer možemo učiti na greškama drugih. Problem, jer bez regulatornog okvira nema jasnih pravila igre, što odvraća ozbiljne investitore i otvara prostor za zloupotrebe - kaže on.

U koje svrhe lično koristi AI?

Našeg sagovornika smo pitali i u koje svrhe on lično koristi AI, na šta nam je odgovorio da koristi svakodnevno, uz napomenu kako to radi kritički i sa razumijevanjem ograničenja.
Otkriva nam da AI koristi za istraživanje, odnosno analizu velikih količina teksta, traženje obrazaca i generisanje hipoteza, za pripremu edukativnih materijala, ali ne na način da AI piše umjesto njega već kao asistent koji pomaže strukturisati, provjeriti i proširiti. Također AI koristi za kreiranje sadržaja, od tekstova do vizuala za BoroGPT brend, zatim za kodiranje, odnosno kreiranje interaktivnih dashboarda, web aplikacija i alata za vizualizaciju podataka, kao i za analizu, odnosno obradu podataka iz istraživanja, uključujući vlastite studije o pristranosti LLM modela te za komunikaciju, pomoć pri formulisanju na stranim jezicima.
- Ali isto tako nikada ne objavljujem AI-generisan tekst bez temeljne provjere. Nikada ne preuzimam statističke podatke bez verifikacije iz primarnih izvora. AI je moj asistent, ne zamjena za moje mišljenje i stručnost. Moj pristup bh sažeo u jednu rečenicu: AI bez iluzija - niti preuveličavati, niti potcjenjivati, već razumjeti i odgovorno koristiti - kaže Vukojević.

Najveće etičke dileme i brige

Kada je riječ o etičkim dilemama vezanim za vještačku inteligenciju, Vukojević priznaje da ga nekoliko stvari posebno brine:

Pristranost (bias) - AI sistemi uče iz podataka koji reflektuju ljudske predrasude. U svojim istraživanjima Vukojević je, kaže, analizirao sam kako veliki jezički modeli različito tretiraju rod, nacionalnost, regiju. Rezultati su, kako tvrdi, zabrinjavajući.
Privatnost - AI sistemi zahtijevaju ogromne količine podataka. Gdje je granica između korisne personalizacije i nadzora?
Dezinformacije - Generativni AI može stvarati uvjerljiv lažni sadržaj - tekst, slike, video, glas. Deepfake tehnologija već sada predstavlja ozbiljnu prijetnju.
Transparentnost - Mnogi AI sistemi su „crne kutije“ - ne znamo kako donose odluke. Ako AI odlučuje o vašem kreditu ili zdravstvenoj dijagnozi, imate li pravo znati zašto?
Odgovornost - Ako autonomno vozilo izazove nesreću, ko je kriv? Proizvođač, programer, vlasnik, AI?

Savjet učenicima, ali i onim starijima

Našeg sagovornika smo pitali i za savjete učenicima, ali i onim starijim, kada je u pitanju korištenje vještačke inteligencije.

- Za djecu je savjet: učite kako učiti! Konkretna znanja će se mijenjati, ali sposobnost da brzo usvojite novo, da kritički procjenjujete informacije, da sarađujete sa ljudima i sa tehnologijom, to ostaje. Engleski jezik je neophodan jer je to lingua franca AI svijeta. Nemojte bježati od matematike i logike. I, što je najvažnije - razvijajte ljudske vještine: empatiju, komunikaciju, kreativnost. Kada je riječ o odraslima i za njih apsolutno ima nade, možda i više nego za mlade. Oni imaju nešto što AI i mladi nemaju - iskustvo, kontekst, razumijevanje kako stvari funkcionišu u praksi. AI je alat koji pojačava postojeće sposobnosti. Ako ste računovođa sa 20 godina iskustva koji nauči koristiti AI, niste zamjenjivi – vi ste nezamjenjivi. Prepreka nije dob, već stav. Najgori pristup je reći: „ja sam prestar za to“ - ohrabrujuća je poruka Vukojevića za sve generacije.

Šta kažu podaci Eurostata

Istraživanje koje je objavio Eurostat sredinom decembra pokazalo je da trećina građana Evropske unije koristi generativnu vještačku inteligenciju. U Evropskoj uniji je 32,7 posto građana starih između 16 i 74 godine u posljednja tri mjeseca koristilo alate AI. Približno četvrtina, odnosno 25,1 posto korisnika, upotrebljavalo je AI u lične svrhe, 15,1 odsto na poslu, a 9,4 odsto u formalnom obrazovanju. Među zemljama Evropske unije, najviše građana koristi generativnu AI: u Danskoj 48,4 posto, Estoniji 46,6 posto i na Malti 46,5 posto.

Nasuprot tome, vještačku inteligenciju, za sada, najmanje koriste Rumuni, 17,8 odsto, Italijani, 19,9 odsto i Bugari, 22,5 odsto.

Kada je riječ o regionu, procenat korisnika AI u Hrvatskoj je 27,5 posto, Sjevernoj Makedoniji 22 posto, u Bosni i Hercegovini 20,3 posto, Srbiji 18,6 posto, dok Crna Gora i Kosovo nisu obuhvaćeni istraživanjem, navodi se na web stranici Eurostata. Eksperti napominju da će širenje generativne AI u narednim godinama zavisiti od regulative, obrazovanja i spremnosti kompanija i pojedinaca da integrišu ove tehnologije u svakodnevne procese.