Život / Okoliš

Evropska komisija trebala bi u srijedu pokrenuti  veliku reviziju ekološke politike Unije kako bi emisije bile smanjene za 55 posto do 2030. 

U velikom zakonskom paketu nazvanom FitFor55, očekuje se da će komisija podnijeti desetak novih ili revidiranih klimatskih ili energetskih zakona.

Čelnici EU složili su se za smanjenje od 55 posto u odnosu na nivo iz 1990. nakon pregovora u decembru prošle godine, zaduživši komisiju da napravi detaljne planove kako to postići.

Prijedloge izvršne vlasti EU moraju odobriti zemlje članice koje će sa svojim različitim izvorima energije mješavinama i industrijama koje štite vjerovatno pregovarati o svim detaljima prijedloga.

Ali neće samo vlade pažljivo pratiti prijedloge - proteklih sedmica zabilježen je nalet lobiranja od ekologa i industrijalaca.

Jedna od ključnih reformi je plan za uvođenje mehanizma prilagođavanja granica ugljika, prema kojem bi blok uveo carine vezane za količinu emisija proizvoda, poput čelika i cementa.

Time bi bio povećan priliv sredstava u budžet EU, potencijalno od 2023. pa nadalje - što je prvo za blok.

Ali planovi su kontroverzni, jer se druge zemlje plaše viših cijena za izvoz i nelojalne konkurencije.

S tim je povezan kontroverzni sistem trgovine emisijama koji također treba da bude ažuriran. Prema sistemu uspostavljenom 2005., sektori koji su veliki zagađivači poput elektrana i industrije moraju kupiti dozvole za emisije koje proizvode.

Besplatne dozvole, međutim, do sada su usporile smanjenje emisija. A ako se na granici EU uvede porez na ugljik dok proizvođači unutar bloka zadrže besplatne dozvole, to bi moglo biti protiv međunarodnih pravila trgovine o nelojalnoj konkurenciji.

Prema prijedlogu koji je vidjela agencija dpa, komisija bi mogla predložiti proširenje šeme tako da obuhvati i pomorski i drumski transport.

Izvršna vlast EU također može predložiti postupno ukidanje besplatnih dozvola tokom tokom naredne decenije ili dužeg perioda.

To će vjerovatno naići na veliki otpor nekih industrija, koje su zabrinute da bi to moglo dovesti u prednost konkurente u zemljama izvan EU ako ne bude globalne jedinstvene cijene emisija, javlja dpa.